Pretraga tekstova
Nakon što je u Orahovici prije dvije godine sagrađena jedna od najvećih hrvatskih solarnih elektrana te nedavno završena i gradnja prve hrvatske solarne elektrane okretnog tipa u Virovitici, Virovitičko-podravska županija projektom "Sinerot" spojila bi poljoprivredu i obnovljivu energiju.
Virovitičko-podravska županija planira graditi solarnu elektranu jačine 500 kW koja će služiti za navodnjavanje poljoprivredne površine 2,5 hektara. Solarni paneli bit će postavljeni na stupove visine četiri metra, s razmakom od osam metara, što omogućava nesmetan rad poljoprivrednim strojevima i potpunu poljoprivrednu iskoristivost zemlje na kojoj se elektrana nalazi.
Svi strojevi potrebni za obradu te površine bit će na električni pogon, solarnu energiju koristit će i stanice za punjenje. Projekt vrijedan 10 milijuna kuna, za koji je Virovitičko-podravska županija ishodila svu potrebnu dokumentaciju, biti će financiran iz europskih fondova ili uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ispod solarnih panela uzgajat će uz navodnjavanje poljoprivredne kulture
"Ovakvi projekti su iznimno bitni za Slavoniju, ali i za cijelu Hrvatsku, jer objedinjavaju energetiku, poljoprivredu i edukaciju. Koristimo obnovljive izvore energije na inovativan način i pri tome čuvamo najveće blago koje Slavonija ima – plodne poljoprivredne površine. Uspjeli smo to povezati s edukacijom novih naraštaja stručnjaka, i upravo zato vjerujem da će ovaj projekt naići na razumijevanje u Fondu za zaštitu okoliša, ali i na nekom od fondova Europske Unije", kaže virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić.
Poljoprivredna površina biti će ustupljena srednjoj školi u Slatini za praktičnu nastavu, a sav višak energije koju "Sinerot" proizvede, koristiti će se za osnovne i srednje škole u Virovitičko-podravskoj županiji. Elektrana će služiti i kao pokazni školski objekt namijenjen učenicima srednjih škola koji se školuju za zanimanja vezana uz obnovljive izvore energije. Solarna elektrana "Sinerot", naziv je dobila po Svetom Sinerotu, zaštitniku vedrog sunčanog vremena, vrtova i vrtlara.
Autor
Više [+]
Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?