Baznu proizvodnju imamo, ali je još uvijek nedostatna, čulo se na konferenciji "Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane".
"Ne bih volio da Slavonija bude sirovinska baza. Da sirovinu ne prerađuje u proizvode dodane vrijednosti jer u tom slučaju ne ide u dobrom pravcu", istaknuo je Mirko Ervačić, predsjednik uprave Osatina Grupe na danas održanoj konferenciji "Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane".
Kako je naglasio, baznu proizvodnju imamo, ali je još uvijek nedostatna. Samodostatnost na razini Hrvatske nam je na 40 posto kada je u pitanju mlijeko, na 50 posto svinjskog mesa, potreba povrća i voća na 50-60 posto ...
"Izvesti 1,2 milijuna tona kukuruza, ako ga proizvedemo dva, nije dobar pokazatelj. Ključ je u preradbenoj industriji i dodanoj vrijednosti. To je bit naše poljoprivrede", zaključio je Ervačić, s kojim su se složili i ostali panelisti.
Mato Božić član uprave Žito d.o.o. naglasio je da bez prerađivačke industrije imamo ozbiljan problem kako doseći planirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na razinu od 30 milijardi kuna.
Gledamo li strategiju poljoprivrede, podsjetio je da ona počiva na tri glavna oslonca - povećanju produktivnosti, zaštiti okoliša i očuvanju ruralnih krajeva. Strategija nove Zajedničke poljoprivredne politike je ambiciozna, no financijski dio vezan uz investicije je relativno nizak i pred nama je izazovno razdoblje jer je istovremeni cilj i smanjenje količine gnojiva, zaštitnih sredstava, a očekuje se i povećanje eko proizvodnje što odmah znači i smanjenju produktivnost.
Da je tako, složio se i Andrej Dean, predsjednik uprave Belje plus d.o.o., naglašavajući da kada se pitamo kako će izgledati Slavonija 2030. godine trebamo poći od premise kakvi će potrošači biti tada.
"Mislim da će poljoprivreda biti in", rekao je navodeći da se moramo fokusirati na izazove koje donose klimatske promjene zbog čega je važno povećati površine pod navodnjavanjem i krenuti u eko budućnost. "Slavonija tu može napraviti razliku i postati regija koja će otići naprijed. Imamo fakultet, znanje, stručnjake, pamet", naglasio je dodajući i da imamo interesantno tržište, hotele s 4 i 5 zvjezdica, goste koji su naučeni na ekološke proizvode koje itekako možemo naplatiti.
Da imamo znanje, ali da često puta proizvođači ne znaju koja su im sredstva na raspolaganju, a uz koja bi mogli biti efikasniji u proizvodnji, istaknula je Sanja Burić, predsjednica uprave tvrtke ENNA Fruit d.o.o.
"Mi smo ti koji ih trebaju informirati i educirati. Moramo uletjeti u čizme i svi na teren. Mi smo ti koji pratimo trendove, od toga kakvi se proizvodi traže do toga kako ih pakirati i plasirati", naglasila je navodeći da na temelju toga treba provesti vertikalnu integraciju i dovesti proizvod od polja do stola.
Slavonija, smatra Nikola Velicki, direktor tvrtke Rabo d.o.o., ima svijetlu budućnost, no pitanje je samo kako ćemo do nje doći.
"Premala smo zemlja, ali izuzetnog potencijala i naša si poljoprivreda ne može dozvoliti luksuz proizvodnje prosječnog proizvoda", kaže Velicki pojašnajavajući da mi ne možemo ulaziti u borbu primjerice u proizvodnji jabuka s Poljacima. Treba iskoristiti činjenicu da je Hrvatska prepoznata kao poseban brend, mala, lijepa država. U tom kontekstu i s te pozicije trebamo napraviti isto s našim proizvodima.
"Stvoriti proizvode izuzetne dodane vrijednosti da percepcija o njima bude kao o francuskim vinima ili švicarskim sirevima", dodao je Velicki.
Panelisti, vodeći domaći proizvođaći hrane, dotaknuli su se i narušenih odnosa organizatora proizvodnje i proizvođača pa i samih potrošača. Lokalpatirotizam nam je na visokoj razini, ali često sebe vidimo i boljim nego jesmo, čulo se na konferenciji.
"Primarni sektor nam je priča s turizmom, ali stekao sam dojam da je mnogima hrvatski dobavljač isto što i proizvođač. Ne shvaćaju što je hrvatski proizvod", opisao je Dean.
Premda se u javnosti često priča o velikim i malima, Ervačić drži da je kooperacija naša budućnost, baš kao što je u Europi i čitavom svijetu.
"Ne mogu nam osnova biti samo veliki sustavi", rekao je i naglasio da često upozorava kako je naša konkurentnost 3,5 puta lošija nego u drugim zemljama članicama EU.
Koliko smo daleko od konkurencije, otkrio je i Dean navodeći da su u Njemačkoj farme nerijetko poputno neovisne u energetskom smislu.
"Pogledajmo cijenu plina, a samo dvije farme nam imaju solare. Tu trebamo jaču podršku", upozorio je. Isti problem imamo i s navodnjavanjem.
Slavonija, kao i cijela Hrvatska, nema vremena čekati već se mora pokrenuti, stav je svih panelista koji su naveli i da znanje i vrijedne ljude imamo, ali je potrebna dodatna suradnja i sa znanstvenom zajednicom i politikom.
Biti partner na tome putu i od Slavonije stvoriti brend velike tvornice visokokvalitetne hrane, obećao je i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.
Zanimljiv osvrt dao je i župan osječko-baranjski Ivan Anušić, naglasivši da nema visokokvalitetnog proizvoda koji se u Slavoniji ne može proizvesti, ali u marketinškom smislu - prodaji smo zakazali. Na tom vrednovanju svojih proizvoda, smatra, moramo još puno raditi.
"Moje je mišljenje da slavonski kulen ispod 100 eura ne smije prijeći granicu", zaključio je.
Konferenciju “Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane” organizirali su Društvo agrarnih novinara Hrvatske i Agroklub, informacijski sustav u poljoprivredi, uz pokroviteljstvo Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Glavni sponzori događaja su tvrtke Petrokemija d.d. iz Kutine te Jerković d.o.o. iz Koške.
Konferencija je bila dijelom serijala događaja Europske komisije o budućnosti Europe.
Cijelu konferenciju pogledajte ovdje:
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agroklub.hr
Đuro Japaric
prije 3 godine
Hrvatska će do 2030 , umiranjem , iseljavanjem , rađanjem manje djece , imati će 500 000 MANJE stanovnika ! HRVATSKA IMA zemlju za prehranu najmanje 15 MILIJUNA ljudi , a to znači da STRATEGIJA mora biti IZVOZ ! HRVATSKOJ NE treba 170 tisuća OPG u Upisniku , već oko 25 000 KOMERCIJALNIH , to znači proizvodnja za Hrvatsku i IZVOZ ! NEKOMERCIJALNI OPG su proizvođači za svoje potrebe , i nešto za prodaju ! OD 1991 i podržavljenja zemlje politička bagra u Zagrebu NAMEĆE neobvezujuće zakone za raspolaganje sa državnom zemljom i ponižavajuće za OPG ; zakup na 1, 2 , 5 godina - sa ovim NE možemo imati sirovinsku bazu ! RASPOLAGANJE sa PRIVATNOM zemljom u skladu je sa ČLANOM jednog ČLANKA SRPSKOG USTAVA ! Sa takvim raspolaganjem u Hrvatskoj NEMA bitnog pomaka za OPG ! STRATEGIJA znači NOVE zakone za državnu i PRIVATNU ZEMLJU ! Prodaja državne zemlje OPG sa rokom isplate do 2 godina ! ZA PRIVATNU zemlju ; zaustavljanje povećanja BROJA vlasnika i USITNJAVANJE , a OVO omogućava Ustav RH , nasuprot Ustava Srbije ! PROBLEM je JEDNOUMNA koalicija po TUPAVOSTI koju čine ; Vlada , SVI ZASTUPNICI hRVATSKOG SABORA , KAKO SE NAZVAŠE i BEZVRIJEDNA hpk ! OKRUPNJAVANJE usitnjenih parcela MOŽE se vršiti na više načina , ali SRPSKI sabor u tom smjeru ne predlaže nikakve zakone , a BEZVRIJEDNA HPK to ne traži ! POSEBNI članci zakona za 119 IZUMRLIH sela koliko ih je bilo 2011 , a POPIS 2021 pokazati će još KATASTROFALNIJE stanje u selima !
SASA FRANIC
prije 3 godine
sve je jako doro receno. prerada je najbitnija. izvesti toliko tona ratarskih proizvoda u sirovom stanju je suludo. jos ako se i ne preradjuje s tim vani hrane stoku. a kod nas ta ista stoka nije isplativa da se hrani s tim istim kukuruzom. i ljudi bi ulaali u preradu ali iz nekih razloga je jako tesko poizvod staviti na police nekih trgovakih lanaca. znaci do najveceg djela otrosaca je jao tesko doci. ostaju sve neki jadno putevo prodaje i to je glavni problem. a iako nije tema treba i prerada i sve drugoga a ne samo poljoprivrede. metal, drvo, plastika itd!!!
Đuro Japaric
prije 3 godine
Slavonija 1945 , protjerivanje vrijednih Nijemaca i kolonizacija Srba i Hrvata iz drugih dijelova Hrvatske na štetu stanovnika Slavonije ! Zemljišni maksimum za seljake 10 ha koju VEĆINA obitelji NIJE IMALA , jer je kolonizacijom , samodoseljavanjem , rađanjem puno djece , zasnovano PREVIŠE obitelji na poljoprivredi ! Niz zakona koji su OMOGUĆILI i površinsko uništavanje imanja od 10 ha ! Iz Brozove Jugoslavije Hrvatska izašli sa prosječnom veličinom imanja od 2, 8 ha u 5 parcela 1994 ! IZUMIRANJEM tih malih imanja , IZUMIRE i sirovinska baza ! RJEŠENJE je ZAUSTAVITI USITNJAVANJE i POVEĆANJE broja vlasnika zemlje te NOVIM Zakonima za PRIVATNU i DRŽAVNU zemlju ići na uspostavu KOMERCIJALNIH OPG koji bi se nasljeđivali ili PRODAVALI kao tehnološke cjeline ! KOMERCIJALNI OPG i dio poljoprivrednih poduzeća BUDUĆNOST su , a NE IZUMIRUĆI OPG ! Za predloženo nisu srpska vlada , srpski sabor i SRPSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA u RH ! Ako nabrojani u zadnjoj rečenici ŽELE STRATEGIJU , onda neka se KRENE u pisanje zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU !
Eva Mandarić
prije 3 godine
Puno posla nas sve očekuje :/
Đuro Japaric
prije 3 godine
Gospodine Mato , otiđite na tromeđu 3 Slavonske županije pa da vidite demografsku katastrofu ! Koja strategija ima za cilj očuvanja ruralnih prostora ? > Strategija > pisana na preko 40 stranica koju je bezvrijedna vlada sa bezvrijednim Plenkovićem uputila u bezvrijedni Sabor ! Slavonsko - baranjsaka poljoprivreda uništena je agrarnom reformom Carske Austrije , Srba i posrbljenih hrvatskih političara 1918 , Broza i njegovih komunista 1945 - 91 ! Od 1991 imamo lopovsku privatizaciju , podržavljenje zemlje i PONIŽAVANJE OPG , sa davanjem zemlje u zakup na 5 , 2 , godine , kršenjem zakona i neraspisivanjem natječaja 2001 - 2008 u preko 180 lokalnih vlasti za državnu zemlju u korist OPG !AGRARNA REFORMA , prvi je korak za budućnost OPG , to POSRBLJENI hrvatski političari ne mogu RAZUMETI , a dokaz tome je i PROMAŠENO raspolaganje i sa PRIVATNOM zemljom ! A navodnjavanje ? Sa transportom vode putem oblaka ! G . Velicki , nema SLAVONIJA budućnost pod OKUPACIJOM Hrvatske i Srbije i u EU ! REALNOST je CRNILO , ko u tunelu UČKA bez rasvjete !