Slavonija ne smije biti samo sirovinska baza, ključ je u preradi

"Ne bih volio da Slavonija bude sirovinska baza. Da sirovinu ne prerađuje u proizvode dodane vrijednosti jer u tom slučaju ne ide u dobrom pravcu", istaknuo je Mirko Ervačić, predsjednik uprave Osatina Grupe na danas održanoj konferenciji "Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane".

Kako je naglasio, baznu proizvodnju imamo, ali je još uvijek nedostatna. Samodostatnost na razini Hrvatske nam je na 40 posto kada je u pitanju mlijeko, na 50 posto svinjskog mesa, potreba povrća i voća na 50-60 posto ...

"Izvesti 1,2 milijuna tona kukuruza, ako ga proizvedemo dva, nije dobar pokazatelj. Ključ je u preradbenoj industriji i dodanoj vrijednosti. To je bit naše poljoprivrede", zaključio je Ervačić, s kojim su se složili i ostali panelisti. 

Ozbiljan manjak prerađivačke industrije

Mato Božić član uprave Žito d.o.o. naglasio je da bez prerađivačke industrije imamo ozbiljan problem kako doseći planirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na razinu od 30 milijardi kuna.

Gledamo li strategiju poljoprivrede, podsjetio je da ona počiva na tri glavna oslonca - povećanju produktivnosti, zaštiti okoliša i očuvanju ruralnih krajeva. Strategija nove Zajedničke poljoprivredne politike je ambiciozna, no financijski dio vezan uz investicije je relativno nizak i pred nama je izazovno razdoblje jer je istovremeni cilj i smanjenje količine gnojiva, zaštitnih sredstava, a očekuje se i povećanje eko proizvodnje što odmah znači i smanjenju produktivnost. 

Da je tako, složio se i Andrej Dean, predsjednik uprave Belje plus d.o.o., naglašavajući da kada se pitamo kako će izgledati Slavonija 2030. godine trebamo poći od premise kakvi će potrošači biti tada.

"Mislim da će poljoprivreda biti in", rekao je navodeći da se moramo fokusirati na izazove koje donose klimatske promjene zbog čega je važno povećati površine pod navodnjavanjem i krenuti u eko budućnost. "Slavonija tu može napraviti razliku i postati regija koja će otići naprijed. Imamo fakultet, znanje, stručnjake, pamet", naglasio je dodajući i da imamo interesantno tržište, hotele s 4 i 5 zvjezdica, goste koji su naučeni na ekološke proizvode koje itekako možemo naplatiti. 

Stvaranje proizvoda izuzetne vrijednosti

Da imamo znanje, ali da često puta proizvođači ne znaju koja su im sredstva na raspolaganju, a uz koja bi mogli biti efikasniji u proizvodnji, istaknula je Sanja Burić, predsjednica uprave tvrtke ENNA Fruit d.o.o. 

"Mi smo ti koji ih trebaju informirati i educirati. Moramo uletjeti u čizme i svi na teren. Mi smo ti koji pratimo trendove, od toga kakvi se proizvodi traže do toga kako ih pakirati i plasirati", naglasila je navodeći da na temelju toga treba provesti vertikalnu integraciju i dovesti proizvod od polja do stola.

Slavonija, smatra Nikola Velicki, direktor tvrtke Rabo d.o.o., ima svijetlu budućnost, no pitanje je samo kako ćemo do nje doći. 

"Premala smo zemlja, ali izuzetnog potencijala i naša si poljoprivreda ne može dozvoliti luksuz proizvodnje prosječnog proizvoda", kaže Velicki pojašnajavajući da mi ne možemo ulaziti u borbu primjerice u proizvodnji jabuka s Poljacima. Treba iskoristiti činjenicu da je Hrvatska prepoznata kao poseban brend, mala, lijepa država. U tom kontekstu i s te pozicije trebamo napraviti isto s našim proizvodima. 

"Stvoriti proizvode izuzetne dodane vrijednosti da percepcija o njima bude kao o francuskim vinima ili švicarskim sirevima", dodao je Velicki.

Ne mogu nam osnova biti samo veliki sustavi

Panelisti, vodeći domaći proizvođaći hrane, dotaknuli su se i narušenih odnosa organizatora proizvodnje i proizvođača pa i samih potrošača. Lokalpatirotizam nam je na visokoj razini, ali često sebe vidimo i boljim nego jesmo, čulo se na konferenciji. 

"Primarni sektor nam je priča s turizmom, ali stekao sam dojam da je mnogima hrvatski dobavljač isto što i proizvođač. Ne shvaćaju što je hrvatski proizvod", opisao je Dean. 

Premda se u javnosti često priča o velikim i malima, Ervačić drži da je kooperacija naša budućnost, baš kao što je u Europi i čitavom svijetu. 

"Ne mogu nam osnova biti samo veliki sustavi", rekao je i naglasio da često upozorava kako je naša konkurentnost 3,5 puta lošija nego u drugim zemljama članicama EU. 

Koliko smo daleko od konkurencije, otkrio je i Dean navodeći da su u Njemačkoj farme nerijetko poputno neovisne u energetskom smislu. 

"Pogledajmo cijenu plina, a samo dvije farme nam imaju solare. Tu trebamo jaču podršku", upozorio je. Isti problem imamo i s navodnjavanjem.

Slavonija, kao i cijela Hrvatska, nema vremena čekati već se mora pokrenuti, stav je svih panelista koji su naveli i da znanje i vrijedne ljude imamo, ali je potrebna dodatna suradnja i sa znanstvenom zajednicom i politikom. 

Slavonski kulen ispod 100 eura ne smije prijeći granicu

Biti partner na tome putu i od Slavonije stvoriti brend velike tvornice visokokvalitetne hrane, obećao je i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak. 

Hrvatska vapi za preradom, brendiranjem i edukacijom

Zanimljiv osvrt dao je i župan osječko-baranjski Ivan Anušić, naglasivši da nema visokokvalitetnog proizvoda koji se u Slavoniji ne može proizvesti, ali u marketinškom smislu - prodaji smo zakazali. Na tom vrednovanju svojih proizvoda, smatra, moramo još puno raditi.

"Moje je mišljenje da slavonski kulen ispod 100 eura ne smije prijeći granicu", zaključio je.

Konferenciju “Slavonija 2030 iz perspektive proizvođača hrane” organizirali su Društvo agrarnih novinara Hrvatske i Agroklub, informacijski sustav u poljoprivredi, uz pokroviteljstvo Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Glavni sponzori događaja su tvrtke Petrokemija d.d. iz Kutine te Jerković d.o.o. iz Koške. 

Konferencija je bila dijelom serijala događaja Europske komisije o budućnosti Europe. 

Cijelu konferenciju pogledajte ovdje: