Slavonci su se sami organizirali u sanaciji štete - tko im sada sve pomaže?

Potrebno 40 komada kubura za biber crijep. 

Crijep, obojani 104 Dilj, cca 300 komada darujem, ako tko treba. 

Ako trebate velike agregate do 2 mw za cjelo mjesto 0913955196 ili 0923955196.

Čekamo još volontera da se javi pa šaljemo za Gradište. Moramo svi biti strpljivi i prioritet su stambene zgrade. Pomoćne zgrade u kojima se trenutno ne mora boraviti nemojte prijavljivati za sanaciju. Dečki dolaze na jedan dan i dat će sve od sebe da što više obiđu i pomognu.

Facebook gori

Ovo su samo neke od objava koje se gotovo iz minute u minutu "podižu" na Facebook grupi Pomoć Vukovarsko-srijemskoj županiji nakon nevremena koje je u srijedu, 19., a onda ponovo u petak, 21. srpnja poharalo Cernu, Otok, Štitar, Nijemce, Privlaku i mnoga druga mjesta te županije. Kiša ih je natapala i noćas.

"Ako nekome treba pomoć u materijalu neka piše ovdje i direktno dogovara preuzimanje. Isto tako ako Vam trebaju ljudi za sanaciju krovišta ovdje će se dogovarati direktno na koju adresu se ide. Jako puno je pogođenih mjesta i ovo je jedini način da se organiziramo i djelujemo", pojašnjavaju u grupi. 

Slične objave čitamo i na stranici portala Cibalae koji su prvi donosili informacije s terena i postali mjesto gdje su građani mogli tražiti i nuditi pomoć, a kreirana je i grupa Pomozimo Slavoniji. 

Što je sa stožerima civilne zaštite?

Ljudi su se i ovoga puta, i kod ove prirodne katastrofe morali sami organizirati jer, nadležne službe - nisu. Barem ne dovoljno brzo. Prva oluja je s vjetrovima preko 180 km na sat, a na udare preko 200 km/h u srijedu u večernjim satima nosila krovove sa stambenih i gospodarskih zgrada, rušila stabla, električne stupove, dalekovode. U pojedinim selima još u subotu, dakle četvrti dan od katastrofe nije bilo struje, a negdje niti vode. Ima sela u kojima još uvijek nije stigla. 

Županijski stožeri civilne zaštite očito nisu reagirali na vrijeme jer je prvi dan na teren stiglo samo 50 pripadnika Hrvatske vojske u ovu županiju. Na dan kada je situacija bila najgora. Jučer je donešena odluka da njih 250 pomogne na otklanjanju posljedica nevremena. 

Tijekom današnjeg dana na području VSŽ na raspolaganju će biti 500 pripadnika Hrvatske vojske, njih do 270 angažirano je na terenu dok ih je 230 u stanju pripravnosti, stoji na stranicama Ministarstva obrane. 

Za to vrijeme, građani su uz pomoć općina sami kupovali agregate kako bi osigurali vodu za svoja kućanstva i stoku koju je trebalo pomusti, a mlijeko ohladiti, kako bi spasili meso i drugu hranu iz hladnjaka i zamrzivača. 

Ni struje ni vode u slavonskim selima već treći dan: Bacaju mlijeko, topi se meso u škrinjama

Penjali se na krovove, pokušavali doći do crijepova, kubura, greda, najlona kako bi natrkili svoje kuće jer je u petak navečer stizalo novo nevrijeme. Pomagali jedni drugima kako su znali i umjeli. Saznajemo kako su dvojica muškaraca i nastradala prilikom pokrivanja krovova na obiteljskim kućama, u Privlaci i Iloku. 

Ostatak Hrvatske ne bi niti znao što se događa da nije društvenih mreža na kojima su stizali vapaji o tome da ljudi nemaju struje, da se bore u spašavanju svoje imovine, da nije bilo medija koji su sve prenijeli. Slavonci su se pitali, gdje su sada svi kada je nama potrebno. Ali ostatak države gotovo da nije niti znao što se događa.

Stigli Dubrovčani, dolaze Zagrepčani

A kada se saznalo koliki su razmjeri štete, podrška je krenula stizati iz svih krajeva Hrvatske. Među prvima su bili oni iz najudaljenijeg kraja Lijepe naše - Dubrovnika. Majstori za krovove iz dubrovačke tvrtke Meštar Hendić d.o.o. zaputili su se na istok u četvrtak, 20. srpnja ujutro. 

Jutros čitamo kako iz Zagreba dolazi samoorganizirana grupa građana te Bad Blue Boys ekipa, kako bi pomogli Slavoncima popraviti kuće oštećene nevremenom.

Na navedenim stranicama se i dalje nudi crijep, pomoć u ljudstvu, vodi, hrani pa i novčana. Naime, dijaspora i svi oni koji ne mogu doći i sudjelovati u čišćenju i sl., sve nemoćno gledaju. No, od novčane pomoći se na navedenim grupama ograđuju jer kažu, najpotrebnije su ruke. 

Načelnici na prvoj crti

Kako i priliči, važnu ulogu odigravaju načelnici općina koji su na terenu bili od prvog trena, popisivali štetu, pokušali doći do potrebnog materijala, agregata, ljudi, na kraju su se sami organizirali, raspoređivali materijal za sanaciju, kupovali crijep, agregate poput načelnika Općine Sikirevci, Josipa Nikolića ili pak pronalazili hladnjače kako bi mještani negdje spremili meso, da se ne otopi kao što je to učinio načelnik Općine Stari Mikanovci, Mario Milinković. 

Veliki posao odrađuje i mladi načelnik Općine Cerne, Josip Štorek koji je jutros raspoređivao 50-ak volontera koji su pristigli, kako ponosno govori, iz Cvelferije, Đakova, Vukovara, Osijeka. 

"Raspoređujemo ih na sanaciju stambenih zgrada, posebno kod starijih i nemoćnih", kaže nam on kratko, otkrivši kako je 30 posto općine još uvijek bez električne energije. 

"Ovo je peti dan bez struje. U stotinjak kućanstava su se morali snaći u tome kako spremiti meso ili su ga na kraju morali baciti. Nismo imali dovoljno agregata. Ali evo, danas stižu pa ćemo ih rasporediti gdje je potrebno", zaključuje i ode dalje, među ljude. 

Bez struje oko 12.300 korisnika

A kada je riječ o električnoj energiji, prema posljednjem priopćenju Hrvatske elektroprivrede, bez nje je još oko 12.300 korisnika, najviše na području Popovače i Volodera (900), Kutine (2.400), Novske, Lipika i Pakraca (3.500 korisnika), Slavonskog Broda (325 korisnika), Županje (1.480 korisnika), te posebno na širem području Vinkovaca, gdje je bez napajanje još oko 4.900 korisnika. Naime, drugo nevrijeme je nakon sanacije u četvrtak i petak ponovo sve vratilo na početak. 

Javljaju da je u sanaciji kvarova angažirano više od 500 radnika HEP ODS-a, kojima  će se od danas (nedjelja) pridružiti i dodatne ekipe iz distribucijskih područja na kojima su uspješno otklonjeni kvarovi te  ostalih dijelova Hrvatske (Zagreb, Osijek, Zabok, Rijeka, Pula, Zadar, Šibenik, Varaždin, Koprivnica, Čakovec, Split). Također, HEP ODS će pogođenim županijama na raspolaganje staviti agregate za proizvodnju električne energije.

Ističu kako je šteta na elektroenergetskim objektima i mreži velika. Samo procijenjeni trošak nužne sanacije, potrebne kako bi korisnici što prije dobili električnu energije, iznosi oko 21 milijun eura (oko 14 milijuna u distribucijskom i oko 7 milijuna u prijenosnom dijelu mreže), dok će trošak potpune sanacije elektroenergetske mreže na pogođenim područjima biti višestruko veći.

^{Naslovna fotografija: Facebook/Kristina Majdandžić/Mario Tolic}