• Sirarstvo
  • 26.02.2009.

Sir škripavac postaje brand

Pokreće se mini sirana za koju će se otkupljivati mlijeko

  • 3.360
  • 163
  • 0

Sir škripavac jedan je od simbola Like i tradicionalno se, još od starih vremena, proizvodi na brojnim seoskim domaćinstvima na gračačkom području, ali za vlastite potrebe, na malo. Sir se dobiva prirodnim načinom od visokokvalitetnog kravljeg mlijeka i, za razliku od sjevernije Like, u Gračacu se ne dimi jer tamo smatraju da za to nema nikakve potrebe.

I u pravu su. Taj sir škripavac gastronomski je i nutricionistički specijalitet “broj jedan”, ali unatoč tome, nikad nije brandiran, marketinški obrađen ni masovnije plasiran na tržište.

Neki će reći - bolje da je tako jer je sačuvao izvornost, ali na gračačkome području, još uvijek zaostalom zbog ratnih događaja i praktički bez konkretne gospodarske budućnosti, škripavac je ovih dana postao za mnoge “karta za bolju budućnost“.

- Pokrenuli smo projekt “Putevi sira”, ukupno vrijedan 150.000 eura, koji 75 posto sufinancira Europska unija, a ostalih 25 posto Općina, koja je nositelj projekta.

Osnovna je zamisao osposobiti pogon za prikupljanje i preradu mlijeka, odnosno za proizvodnju sira, zatim stvoriti brand, marketinški oblikovati proizvod i organizirano ga ponuditi na tržište u sklopu zakonskih uvjeta za proizvodnju - kaže Rajko Brčin, pomoćnik projekta koji radi na njegovu pokretanju s voditeljicom Goranom Šare.

Tradicionalni škripavac do sada se pravio samo u kućnoj radinosti i prodavao na malo. Nije bilo organiziranog otkupa ni sira ni mlijeka. Ideja je projekta da se mlijeko otkupljuje od domaćinstava te da se u sirani, u kontroliranim zdravstvenim i tehnološkim uvjetima, proizvodi škripavac prema tradicionalnoj recepturi i plasira na tržište, pri čemu bi seljaci imali svoj udio.

U svemu je vrlo važna Poljoprivredno-turistička zadruga “Kokirna”, koja trenutačno ima 17 članova, među kojima su i proizvođači mlijeka. - Sada su količine male jer nitko nema više od 15 krava, obično uz ovce i druge životinje. Mislim da nema više od stotinjak muznih krava, a organizirani otkup mlijeka ne postoji, osobito otkad je zatvorena zadarska Mljekara.

U budućoj sirani, u bivšoj pekarnici u Ulici Hrvatske bratske zajednice u Gračacu, nakon uređenja prema elaboratu Agronomskog fakulteta, slijedi postavljanje opreme za prihvat mlijeka, mini laboratorij, sirarski kotao i prese...

Dnevno će kapacitet biti od 500 do 600 litara mlijeka, što je dovoljno za početak jer je to mini sirana, kapaciteta do 40.000 litara godišnje. I u Krasnu su počeli s 80 litara, a sada su na 2000 dnevno - kaže Brčin.

Najvažnije je što krava jede

Dragan Radosavac iz Rudopolja jedan je od članova zadruge koji je zainteresiran za projekt “Putevi sira”. Ima devet krava, dvije junice i junića, a za svoj je sir škripavac, proizveden u kućnoj radinosti, na prošlogodišnjem Noćnjaku u Primoštenu osvojio zlatnu medalju.

- Najvažnija je ishrana blaga. Zimi je to sijeno, a u proljeće i ljeti zelena trava i djetelina, odnosno ispaša - kaže Dragan. - Lakše bi mi bilo kad bi se mlijeko otkupljivalo, a ljude pošteno plaćalo.

Mi živimo od stočarstva i poljoprivrede, to nam je jedini izvor prihoda, tako da bi bilo dobro kad bi jedan takav projekt zaživio - zaključuje Radosavac.


Izvori

Slobodna dalmacija


Tagovi

Sirarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi