• Sezonsko zapošljavanje
  • 07.06.2013.

Sezonski radnici najisplativiji u poljoprivredi i turizmu

Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi

  • 724
  • 35
  • 0

Prema podacima Ministarstva rada tijekom prva tri mjeseca 2013. na sezonskim poslovima zaposlilo se više od 8000 osoba, a najtraženiji su bili konobari, kuhari, sobarice, čistačice i recepcionari. Kako bi potaknulo turistički sektor, koji definitivno apsorbira najveći broj sezonaca, da ovoljetnu sezonu dočeka što spremniji s angažiranom kvalificiranom radnom snagom, Ministarstvo rada je početkom ove godine objavilo neke nove mjere u zapošljavanju sezonskih radnika.

Očuvanje radnih mjesta i jačanje kvalitete usluga u turizmu bio je glavni cilj kod izrade dviju posebnih mjera - "Stalni sezonac" i "Rad i nakon ljeta" - nastalih inicijativom Ministarstva rada i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). "Stalni sezonac" i "Rad i nakon ljeta" imaju zadaću omogućiti lakše uvjete ali i potporu za rad nezaposlenima koji budu angažirani za rad u ovogodišnjoj sezoni te poslodavcima koji odluče zaposliti sezonske radnike u turizmu.

Spomenute mjere stupile su na snagu 15. siječnja, a sastavnica su programa Aktivne politike zapošljavanja, za što je u 2013. namijenjeno 25 posto više financijskih sredstava nego lani, ustvrdio je Mirando Mrsić, ministar rada predstavljajući mjere. Cilj mjera je poslodavcima u turističkom biznisu omogućiti fleksibilnost koju uvjetuje kratka sezona uz neujednačen obujam i intenzitet poslova, te istodobno pružiti i zaštitu radnicima kroz jamstvo određene sigurnosti u mjesecima kada neće raditi. Tako kroz mjeru "Stalni sezonac" država poslodavcu iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva do šest mjeseci godišnje, odnosno u razdoblju izvan sezone sufinancira trošak doprinosa za produljeno mirovinsko osiguranje uz uvjet angažiranja stalnih sezonskih radnika.

Dogodi li se da djelatnik ne prihvati posao u sljedećoj turističkoj sezoni osobno je dužan vratiti puni iznos uplaćenih doprinosa za produljeno osiguranje. Uvjet za poslodavca je pak da, uz zadržavanje broja stalno zaposlenih djelatnika na neodređeno vrijeme, godišnje zaposli 20 posto stalnih sezonaca. Druga mjera - "Rad i nakon ljeta" omogućava pak poslodavcima iz turističke djelatnosti korištenje svih potpora i mjera iz nadležnosti HZZ-a. Kako bi ostvario potporu, poslodavac koji želi zadržati radnika i nakon sezone, a za kojeg na početku sezone nije koristio potporu, može za njega bez prijave i povratka u evidenciju HZZ-a podnijeti zahtjev za korištenje potpore. Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u obliku državnih subvencija za plaće te iznose 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavca, a 30 posto za velikog poslodavca. Uvjet uz ovu mjeru je da poslodavci moraju uredno isplaćivati plaće zaposlenicima kao i doprinose te ostale obveze prema državi.

Rast potražnje ljeti

Iako sezonsko zapošljavanje traje tijekom cijele godine, posljednjih sedam godina najveći porast zapošljavanja osoba iz evidencije HZZ-a na sezonskim poslovima bilježi se tijekom svibnja, lipnja pa i srpnja, ističu u Zavodu. Najveći broj prijava poslodavaca koji iskazuju potrebu za sezonskim radnicima, navode dalje, u pravilu zaprimaju početkom kalendarske godine. Međutim, mjesec ožujak posebno se ističe po brojnosti ponuda s obzirom na već tradicionalno aktivnije pripreme tvrtki za novu turističku sezonu. Posredovanje pri sezonskom zapošljavanju jedna od značajnijih njihovih aktivnosti, ističu u HZZ-u. Kvalitetna i dugoročna suradnja s poslodavcima, ocjenjuju, važan je uvjet za ostvarivanje zadovoljstva svih uključenih, kako potencijalnih kandidata (nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja) koji se prijavljuju na oglašena slobodna radna mjesta isto tako i poslodavaca koji trebaju sezonce radi većeg obujma posla te naravno i HZZ-a koji posreduje između te dvije adrese. U 2012. posredovali su, iznose podatke u Zavodu, za 22.563 sezonca angažirana u turističko-ugostiteljskom sektoru, a u prva četiri mjeseca ove godine za 10.278.

Sajmovi poslova

U prilog dugogodišnje dobre suradnje, naglašavaju u Zavodu, svjedoči i činjenica da poslodavci vrlo rado sudjeluju na Sajmovima poslova diljem Hrvatske, te se također vrlo često odlučuju i za prezentacije slobodnih radnih mjesta u kontinentalnim županijama iz kojih u pravilu i angažiraju najviše sezonaca. Svake godine, pojašnjavaju svoj model posredovanja u HZZ-u, po završetku sezone od mjeseca listopada pa do kraja prosinca njihovi savjetnici za zapošljavanje kroz posjet i razgovor s poslodavcima prikupljaju podatke o broju potrebnih radnika, traženim zanimanjima, ali i dodanim vještinama koje uvjetuju na pojedinim sezonskim poslovima. Izdvajaju podatak za 2012. i navode kako je tijekom tromjesečnog pripremnog razdoblja organiziran 971 posjet tvrtkama koje su iskazale potrebu za 17.205 sezonskih radnika. Organizirajući pak grupna informiranja na temu sezonskog zapošljavanja, pojašnjavaju u HZZ-u, potencijalnim kandidatima pokušavaju opisati radna mjesta i uvjete rada te ih informiraju i o pravima i mogućnostima koje imaju ukoliko prihvate sezonski posao. Poljoprivredna gospodarstva drugi su veliki skupni poslodavac koji redovito traži sezonsku radnu snagu. Tijekom 2012. u poljoprivredi je, prema podacima HZZ-a, angažirano 3216 sezonaca, a u prva četiri mjeseca ove godine 1030. Višegodišnji, vrlo često apliciran rad na crno u poljoprivredi u ljeto 2012. konačno je dobio zakonsku formu.

Usvojen je zakon o povremenim i privremenim poslovima u poljoprivredi kojim je uređeno da poslodavac u Financijskoj agenciji kupuje vrijednosne kupone kojima plaća dnevne doprinose za angažiranu sezonsku radnu snagu. Vrijednosni kupon zapravo je javna isprava kojom se dokazuje da je posloda­vac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici. Poslodavac znači nije dužan posebno obračunavati niti uplaćivati doprinose za obvezna osiguranja prema posebnom propisu jer su uplaćena unaprijed kupnjom vrijednos­nog kupona, a cijena dnevnog kupona u 2012. iznosila je 20,09 kuna. Određeno je također da sezonski rad u poljoprivredi za pojedinca unutar kalendarske godine može maksimalno trajati 90 dana, te da dnevno može raditi najviše 12 sati. Sezonski radnici obvezno uz sebe moraju imati ugovor/knjižicu u kojoj je nalijepljen kupon za dan u kojem rade. Minimalni dnevni iznos naknade za sezonce u poljoprivredi određuje Ministarstvo rada, u 2012. iznosila je 70,4 kune. Za pravne osobe koje prekrše zakon o povremenim i privremenim poslovima u poljoprivredi kazna je u rasponu od 50 do 100 tisuća kuna, a za fizičku osobu od 10 do 30 tisuća. Tko od poslodavaca ne potroši vrijednosne kupone u godini za koju su kupljeni može ih u Financijskoj agenciji zamijeniti za gotovinu i to primjerice, do kraja siječnja 2014. za 2013. godinu.

Vrijednosni kuponi

Najviše kupona iskoristili stočari

Prema podacima Ministarstva rada od 18. lipnja kada je počela primjena zakona do kraja 2012. ukupno je prodano 353.746 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi za 3363 poslovna subjekta. Od toga je 747 poslovnih subjekata vratilo 19.600 kupona što je tek 5,5 posto. Najviše kupona vratili su poslodavci iz biljne proizvodnje, čak 19.432 odnosno, 99,1 posto od ukupno vraćenih kupona. Poslodavci iz djelatnosti ribarstva vratili su 148 vrijednosna kupona, a poslodavci iz djelatnosti stočarstva svega 20 kupona. Od početka 2013. do 29. svibnja 993 poslodavca kupila su 113.794 vrijednosnih kupona.

Autor: Božica Babić Foto: RGBStock.com


Izvori

poslovni.hr


Tagovi

Sezonsko zapošljavanje Vrijednosni kuponi Potpore

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas