Seljaci ujedinjeni u nevolji, prosvjedi neizbježni!

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Matija Brlošić za Agroklub je komentirao trenutnu situaciju u vezi neisplaćenog preostalog dijela poticaja, niske otkupne cijene pšenice i nekomunikacije s resornim ministarstvom te najavljenim masovnim prosvjedima poljoprivrednika početkom kolovoza 2013.

"U zimskim mjesecima očekivali smo dosta dobre prinose, ipak - žetva nije to pokazala. Prinosi su nešto manji nego što je to bilo prošle godine, a kvaliteta je za nijansu lošija, no s obzirom na okruženje imamo doista kvalitetnu pšenicu. Ono što nas trenutno zanima je otkupna cijena koja je apsolutno neprihvatljiva. Ponovno ovaj bazen Hrvatske i Srbije pokazuje daleko najniže cijene u okruženju, u Europi a i šire. Iz kojeg razloga - vrijeme će pokazati. Što se tiče isplata potpora, katastrofa, nikad nije bilo gore", sumirao je stanje u hrvatskoj poljoprivredi Mato Brlošić.

"Dobivamo na stotine poziva. I dok ministar tvrdi da smo na tržištu, poljoprivrednici su nezadovoljni s isplatom potpora i cijenom pšenice. Onda mi pitamo - zbog čega imamo ministra? Ministar je osoba koja mora biti moderator između proizvođača, prerađivača i otkupljivača, dakle čovjek koji mora sjesti i sa jednom i sa drugom stranom i zadovoljiti minimalne uvjete i jednima i drugima. Dakle, ministar se neopravdano želi izvući iz ovoga, on mora sudjelovati u trženju pšenice, u stvaranju neke cijene kojom će svi biti zadovoljni." Od ministra očekuju uključivanje u rješavanje problema, a ako ne bude želio razgovarati i cijena se ne bude promijenila, seljaci najavljuju prosvjede koji su realni za očekivati s obzirom na isplaćene poticaje i na ovu cijenu pšenice u Hrvatskoj.

Kako bi prosvjedi bili uspješni, ističe se problem jedinstva seljaka. "Potrebno je iskristalizirati zahtjeve, da budu kratki i jednostavni. Da li će se odnositi na cijenu pšenice ili potpore - sve je to jedan niz nezadovoljstava upućen vladi. Jedino je poljoprivreda toliko srezana u proračunu, to je jedan maćehinski odnos prema seljaku koji ima pravo izraziti nezadovoljstvo prosvjedom."

Seljak je u Europskoj Uniji samo prividno

Ulaskom u EU trenutno je najnezadovoljniji seljak. To otvoreno tržište najviše je osjetio na svojim leđima upravo proizvođač. "Na primjer, na francuskoj burzi je pšenica preko 1,50 kn, ovisno o kvaliteti. Kada čuje da je pšenica tu ispod kune, seljak se pita da li je zaista dio Europe. Njemački i austrijski seljaci kontinuirano već 30 godina povlače sredstva za ruralni razvoj kojima subvencioniraju svoja gospodarstva, izgradnju objekata, nabavku strojeva. Do 2009. smo imali te kapitalne investicije, poslije toga više ništa. U takvim uvjetima zaista nikada nećemo biti dio Europe. Službeno da, ali u novčaniku očito možemo računati na Europu tek 2020."

"U Europi je proračun za poljoprivredu gotovo 40% proračuna EU, a naš nije niti 3%. Po tome se vidi koliko vlada ustvari razmišlja o poljoprivredi. Ali bez obzira na to, i dalje imamo mogućnost dio poreza koji se naplati usmjeriti u poljoprivredu."

Matija Brlošić iznio je mišljenje i u vezi HPK. “Komora mora opstati, kroz nju hrvatski poljoprivrednici mogu očitovati svoje stavove prema Vladi i Ministarstvu poljoprivrede te Europskoj uniji,” ističe Brlošić. Nije zadovoljan odlukom Vlade o ukidanju obveznog članstva samo Poljoprivrednoj komori, a ne i HGK-u i HOK-u. Da je Komora osnovana prije 15 godina, a ne tek 2009., hrvatski seljaci spremnije bi dočekali članstvo u EU, više bi koristili sredstva europskih fondova, smatra Brlošić.

No kako doznajemo, ministar Jakovina je dobio dopis o prosvjedima i rekao je da želi razgovarati sa seljacima pa se izlaz iz ove obeshrabrujuće situacije možda polako i nazire.