Sabor rekao "da" Zakonu o poljoprivrednom zemljištu

Konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji po prvi put u povijesti daje prednost OPG-ima, stočarima bez dovoljno zemlje te mladim poljoprivrednicima, usvojen je danas u Saboru. Dosadašnji zakupci, navodi se na stranicama Ministarstva poljoprivrede, novi ugovor dobit će samo ako su ostvarili gospodarski program temeljem kojeg su ranije dobili zemljište u zakup, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske odobravat će svaki ugovor kako bi se spriječile malverzacije.

"Uveli smo mehanizme kontrole kako bismo osigurali pravičnu podjelu zemlje i spriječili sve ono negativno što je mučilo poljoprivrednike u lokalnog zajednici. Nema šerifa, nema nedodirljivih, nema zaslužnijih… svi s jednakim uvjetima su jednaki. Da, prednost smo dali obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i stočarima bez zemlje jer oni bez privilegiranog statusa nikada zemlju dobili ne bi, a njihov status nam je od posebnog interesa jer su oni kičma naših ruralnih prostora. Bez njihovog razvoja i napretka nema života na tim prostorima. Zbog njih smo kreirali i poseban zakon koji će do kraja godine, nadam se, i zaživjeti", izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Raspolaganje državnim zemljištem vraćeno lokalnoj samoupravi

Nadalje, dodaju, poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje donosi jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb za svoje područje uz mišljenje županije i suglasnost Ministarstva čime se poslovi raspolaganja prenose na jedinice lokalne i regionalne samouprave.

"Ukoliko jedinica lokalne samouprave ne donese Program - Program donosi županija na trošak sredstva proračuna jedinice lokalne samouprave. Program raspolaganja sadrži: ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave, podatke o dosadašnjem raspolaganju i vrstu proizvodnje, površine određene za povrat i zamjenu u slučaju povrata, površine određene za prodaju (jednokratno - do 25%), površine određene za zakup, površine određene za zakup za ribnjake, površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka i površine određene za ostale namjene (jednokratno - do 5%)", objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem javnog natječaja provodit će jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva poljoprivrede (zakup, zakup zajedničkih pašnjaka i prodaja). Kod raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države nadzor provodi i Državno odvjetništvo budući da se svi ugovori prije sklapanja dostavljaju  na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu.

Zakup zemljišta na rok od 25 godina

Zakup poljoprivrednog zemljišta bit će na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Zakon omogućava da se i privatno poljoprivredno zemljište može radi zaštite tla, okoliša i ljudi, dati u zakup, ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (zapušteno, zakorovljeno, obraslo višegodišnjim raslinjem) i to na rok do 10 godina.

Izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji i mogućnost davanja takvog zemljišta sukladno Programu raspolaganja u zakup ili prodaju – povećat će obujam poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednike.

Omogućena je bolja kontrola plodnosti tla kroz ispitivanje plodnosti tla za fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika za zemljište koje je upisano u ARKOD sustav, zaključuje se u priopćenju. 

Foto: Bigstockphoto/igor stevanovic