• Program ruralnog razvoja
  • 19.12.2014. 13:20

Ruralni razvoj naš svagdašnji!

Komisija procjenjuje da ćemo iskoristiti samo 30 posto dodijeljenih sredstava. Komisija nikada ne daje slične izjave na samom početku provođenja nekog programa. Stječe se dojam da Program uopće nije pročitan, niti proučen, a da se o njemu naveliko diskutira i piše.

Foto: Josip Than
  • 1.154
  • 247
  • 0

Kao potpora ostvarenju vizije pametnog, održivog i uključivog rasta temeljem Strategije Europa 2020 zemljama članicama na raspolaganju su znatna bespovratna financijska sredstva iz europskih fondova, ali i ostali oblici potpore zajedničkim ciljevima.

Kako bi osigurala održivost života na selu uz istovremenu zaštitu prirodnog okoliša EU je predvidjela čitav niz instrumenata i mjera. Hrvatska po prvi puta ima mogućnost korištenja tako izdašnih izvora financiranja.

377 primjedbi na Program ruralnog razvoja

Započeti pisanje osvrta na Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Program) za razdoblje 2014.-2020. izaziva čitav niz pitanja otkuda početi. Od činjenice da je Program pisan samo na engleskom jeziku i da ga šira javnost još uvijek nema prevedenog na hrvatski jezik, do neugodnog saznanja da smo na njega dobili 377 vrlo ozbiljnih primjedbi od strane Europske komisije (citat iz primjedbi Komisije "zbog ozbiljnih pitanja potrebna su pojašnjenja i revizija prijedloga").

Posljednje znači daljnju odgodu njegove primjene, ali i početka povlačenja sredstava dok se nedostaci ne uklone. Za hrvatsko selo, opterećeno dubokim strukturnim problemima, pitanjem korištenja državnog zemljišta, općim nedostatkom financijskih sredstava, odlaskom mladih sa sela, to predstavlja dodatnu agoniju kojoj se ne nazire kraj.

Konfuzija i nedorečenost

U posljednjih mjesec dana napisan je veći broj novinskih i članaka na portalima s temom programa ruralnog razvoja. Političari u svojim istupima često zlorabe Program ruralnog razvoja tvrdeći kako smo već trebali početi povlačiti sredstva. Poslijediplomski studij Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) su organizirali panel na temu "EU fondovi u službi razvoja poljoprivrede i ruralne ekonomije". Prof. dr. Ivo Grgić, predsjednik HAED-a, je otvorio panel na kojem su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske gospodarske komore, kao i predstavnici iz Erste banke, Agrokora, konzultantske tvrtke Georg i Udruge OPGH "Život".

Širom Hrvatske održano je na desetke prezentacija organiziranih od raznih institucija – državnih, obrazovnih, stranačkih i dr. Zajedničko je svima njima da vlada potpuna konfuzija i nedorečenost. U nekim slučajevima usudio bih se reći i neprofesionalnost samih autora. Kao primjer navest ću konstataciju da nam Komisija procjenjuje da ćemo iskoristiti samo 30% dodijeljenih sredstava. Komisija nikada ne daje slične izjave na samom početku provođenja nekog programa. Stječe se dojam da Program uopće nije pročitan, niti proučen, a da se o njemu naveliko diskutira i piše. Iznosi o kojima se govori kreću se od 2 do 2,4 milijarde eura.

I državni službenici nesigurni u podatke

Da stvar bude bolja, čak i državni službenici i institucije zaduženi za dotični Program iznose različite podatke i odgovore na konkretna pitanja. Ne govori se o sadržaju Programu, razlozima odabira mjera ruralnog razvoja, iznosima po pojedinim mjerama. Informacije se prenose na način "rekla kazala" ili šturim prezentacijama koje ne govore ništa. Program ruralnog razvoja je uz pitanje zemljišta i pristupa povoljnim financijskim sredstvima jedan od prioriteta za razdoblje koje je pred nama.

Osim toga, hrvatskom napaćenom poljoprivrednom proizvođaču i selu po prvi puta se pruža dugoročan izvor sredstava za očuvanje i razvoj ruralnog prostora. I to ne samo za razdoblje 2014.-2020., nego tako dugo dok bude instrumenata Zajedničke poljoprivrede politike EU za potporu ruralnom razvoju.

Vratimo se na sadržaj. Program ruralnog razvoja, koji je Hrvatska poslala u Bruxelles na usvajanje, materijal je od 720 stranica. Program predstavlja temeljni dokument za povlačenje sredstava za ruralni razvoj (2. stup Zajedničke poljoprivredne politike) iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu EFPRR).

Hrvatska je od 19 ponuđenih mjera izabrala 16 (tehnička pomoć nije ubrojena). Dodijeljena sredstva ukupno iznose 2,325 milijardi eura za razdoblje 2014.-2020. (Uredba 1305/2013 od 17.12.2013. Prilog I). Godišnje to iznosi 332 milijuna eura. U Programu ruralnog razvoja koji je poslan na usvajanje iznos za ruralni razvoj je umanjen za gotovo 300 milijuna eura i iznosi 2,026 milijardi eura (Program ruralnog razvoja – Financijski plan str. 617). Samo 2014. godine on iznosi 332 milijuna eura. Svih ostalih 6 godina sredstva su umanjena za 15% i iznose 282,3 milijuna eura po godini. Ostatak od 300 milijuna eura je prebačen u 1. stup (izravna plaćanja). Dodatno nacionalno financiranje za Program nije predviđeno i iznosi 0 eura (Program ruralnog razvoja – Dodatno nacionalno financiranje str. 669).

Nemamo jasnu viziju što želimo

Osnovno pitanje koje se postavlja je da li možemo biti zadovoljni kvalitetom Programa koji je poslan na usvajanje. Sama činjenica da je Program napravljen bez Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora koja je trebala prethoditi izradi istog, navodi na zaključak da kao i u mnogim drugim slučajevima nemamo jasnu viziju što želimo i u kojem smjeru bi se trebali kretati.

Bez vizije i jasnih ciljeva teško je odabrati mjere ruralnog razvoja koje mogu u najkraćem mogućem roku vratiti nadu hrvatskom seljaku. Opstojnost sela je u današnjim okolnostima više nego upitna.

Potrebno je brzo i zajedničko organizirano djelovanje svih kojima je stalo da budućim naraštajima ostavimo zemlju na kojoj će se čuti dječji smijeh i graja, a ne sela duhova u kojima nitko ne želi živjeti.

Prijeko potrebna kvalitetna javna rasprava

Nabrajanje svih primjedbi Komisije zauzelo bi previše prostora. Već iz prve primjedbe može se isčitati ozbiljnost situacije. Komisija traži da se poboljša konzistentnost, strateški izbor i detaljnija razina mjera, kao i usklađenost sa strategijom koju je Hrvatska preuzela Partnerskim sporazumom. Na sve predložene mjere, njih 16, Hrvatska je dobila primjedbe. Ovdje se navodi samo primjedba Komisije na Mjeru 5 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, te uvođenje odgovarajućih preventivnih mjera.

Hrvatska uopće nije izabrala preventivne mjere. Sjetimo se samo poplava u hrvatskoj Posavini, ali i drugdje, požara i sl. Objašnjenje od strane mjerodavnih bi bilo poželjno i za neuvrštavanje Mjere 12 – Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000. i Okvirnom direktivom o vodama, iako je 37% hrvatskog teritorija pod mrežom Natura 2000.

Zbog navedenog je nužno potrebno da se otvori rasprava i uključi sve čimbenike koji mogu utjecati na podizanje nivoa znanja, učinkovit prijenos informacija, unapređivanje ukupne infrastrukture i omogućavanje što svrsishodnijeg i bržeg povlačenja sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Ovaj osvrt je poziv na dijalog i suradnju svih dionika poljoprivrede i ruralnog razvoja s ciljem promjene stanja, stvaranja pozitivnog ozračja i maksimalnog iskorištavanja mogućnosti i potencijala hrvatskog sela. Teško je očekivati da će se pristupiti izmjeni Programa, iako je i to dozvoljeno i moguće (Uredba 1305/2013, članak 11.) Važno je da shvatimo da u procesu programiranja civilni partneri (poljoprivrednici i ostali sudionici u ruralnom razvoju – npr. lokalne zajednice) aktivno sudjeluju u oblikovanju Programa.

Neke zemlje su već sada započele dijalog za razdoblje nakon 2020. godine. Kvalitetno provedena javna rasprava dobra je pretpostavka i za kvalitetan Program. Sva krivica nemože se prebaciti samo na nadležno Ministarstvo. Nepostojanje organizacija civilnog društva (nevladinih organizacija) koje okupljaju značajan broj učesnika u poljoprivredi i ruralnom razvoju i trebaju zastupati specifične interese skupine, omogućava da se važne odluke donose samo s vrha, bez uzimanja u obzir stvarnih potreba hrvatskog ruralnog prostora.

Foto: Josip Than


Tagovi

Ruralni razvoj Program ruralnog razvoja Komentari EK MP Izvor financiranja Gubitak sredstava Primjedbe Zemljište Agonija sela Bespovratna sredstva Fondovi Projekti APPRRR Ivo Grgić HAED Udruga Život Agrokor Ruralna ekonomija Bruxelles


Autor

Robert Hadžić

Svestrani znalac u području voćarstva, EU fondova i ruralnog razvoja. U slobodno vrijeme bavi se gljivarenjem, ali i pisanjem u svrhu velikih promjena - na bolje.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi