Romić uspostavlja suradnju s HPK

Nakon što je jučer kasno poslijepodne održao sastanak u Bruxellesu na kojem je izravno razgovarao s europskim ministrom poljoprivrede Hoganom te službenog otvaranja međunarodnog simpozija u Opatiji, hrvatski ministar poljoprivrede prof. dr. sc. Davor Romić je održao i sastanak s članovima Upravnog odbora HPK, primivši njezine predstavnike.

Naglasio je važnost suradnje institucija, posebice suradnju u pregovorima na europskoj razini. Na primjeru Poljoprivredne komore u Austriji ministar Romić je imao priliku vidjeti kako funkcionira uređen sustav te koliku snagu kroz sektore u Europskoj komisiji ima najutjecajnija organizacija poljoprivrednih proizvođača Copa-Cogeca. To su nam u srijedu poslijepodne potvrdili u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Organizacija proizvođača po sektorima

Doznali smo kako su se predstavnici Komore i ministar složili da se veći dio poljoprivredne politike vodi na Europskoj razini te da je nužna koordinacija informacija, organizacija poljoprivrednih proizvođača po sektorima kako bi se što kvalitetnije artikulirali interesi i našla rješenja za razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Komora je, unatoč statusu koji je nepovoljan u odnosu na ostale komore, otvorila put poljoprivrednim proizvođačima da po prvi puta izravno sudjeluju te utječu na pregovore oko pravnih i financijskih okvira koje države članice uglavnom moraju preuzeti. U pregovore u Europsku komisiju, istaknuto je, otišao je niz proizvođača iz sektora vina, stočarstva, maslinarstva, voćarstva i povrtlarstva, ratarstva, izravnih plaćanja, ruralnog razvoja, jakih alkoholnih pića, duhana.

Da je bilo suradnje - bilo bi više pomoći proizvođačima

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore tom su prigodom naglasili da je bila veća suradnja Ministarstva poljoprivrede i Komore, proizvođači bi imali mnogo veći utjecaj tamo gdje se odluke donose, primjerice u Europskoj uniji. Kazali su kako se to najbolje moglo vidjeti na primjeru kada je Copa-Cogeca proljetos organizirala prosvjed zbog kojega je Komisija odobrila dodanih 500 milijuna eura, a RH dobila 1.8 milijuna, a da je postojala suradnja institucija mogli se izboriti i za dodatnih 2 milijuna.

Kako početkom iduće godine kreću pregovori za novi ZPP 2020.-2030. te da je poljoprivredna proizvodnja u RH u nezavidnoj situaciji, na sastanku je zaključeno kako Komoru treba osnažiti i organizirati poljoprivredne proizvođače po sektorima - sve radi brže i transparentnije komunikacije te organiziranih pregovora.

Loša iskoristivost tržišne potpore za vinare

Osim važnosti Copa-Cogeca organizacije te uloge Komore u njoj, predstavnici Komore su ministru predali i nekoliko konkretnih rješenja za probleme pojedinih sektora. Odnose se na sređivanje zemljišnih knjiga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri. Tu je i povezivanje potpora za investicije u sektoru vinogradarstva i vinarstva.

Naime, vinogradari i vinari mogu koristiti značajne potpore iz više fondova, ali zbog toga moraju cijepati svoje projekte na više manjih projekata, što značajno otežava mogućnost prijave na natječaje i provedbe projekta. Istaknuto je kako je to veliki problem kod manjih proizvođača zbog velikih troškova svake pojedinačne prijave. Najbolji primjer toga je loša iskoristivost tržišne potpore.

Dobar je dokaz i koje mjere vinogradari i vinari mogu koristiti, odnosno na koje mjere moraju cijepati svoje projekte: vinska omotnica, mjera restrukturiranje i konverzija vinograda - restrukturiranje postojećeg vinograda; EAFRD, operacija 4.1.1. - sadnja novih vinograda, nabavka mehanizacije za vinogradarstvo te izgradnja objekata za vinogradarstvo (npr. skladišta za mehanizaciju); vinska omotnica, mjera Investicija u vinarije i marketing vina - izgradnja novih vinarija i kupnja opreme za vinarstvo; vinska omotnica, mjera Promidžba na tržištima trećih zemalja - ulaganja u marketing vina na tržištima trećih zemalja; EAFRD, mjera 6.2. ili 6.4. - izgradnja turističkih objekata u sklopu vinarije.

Brendiranje vinskih regija

Naime, svaka mjera ima svoja zasebna pravila i zasebne natječaje i vinarima je teško uklopiti svoje projekte u sve mjere, zbog čega ili odustaju od dijela investicije ili ih realiziraju bez potpore zbog čega se smanjuje njihova konkurentnost.

Drugi sektori (npr. voćari i povrćari) sve potrebne investicije mogu realizirati kroz jednu ili maksimalno dvije mjere. Iznimno je značajno povećavanje izvoza kroz jače udruživanje vinara i prezentacija hrvatskih vina u inozemstvu, a sve s ciljem povećanja prodaje buteljiranog vina. Također je itekako bitno i povećanje prodaje na pragu kroz jače brendiranje vinskih regija i aktiviranje vinskog turizma.

Naglašeno je i poticanje bolje suradnje vinogradara i vinara s institucijama (npr. Savjetodavna služba i Agronomski fakulteti) kroz projekte uvođenja novih tehnologija u vinogradarstvu i vinarstvu te bolje podrške institucija u proizvodnji. Pomoć institucija kroz promicanje autohtonih sorti i uvođenje novih tehnologija u vinarstvu (vina, pjenušava vina, moderni procesi filtriranja vina i slično).

Kontrola za uvozna i domaća vina

Neophodno je i poboljšanje modela kontroliranja vina prilikom puštanja na tržište i izjednačavanje uvjeta kontrole za uvozna i domaća vina. Naime, veliki broj proizvođača se žali na rigorozne kontrole vina na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo te skupe naknade za evidencijske markice koje nisu potrebne za uvozna vina, čime se smanjuje konkurentnost domaćih vina na domaćem tržištu. Također se predlaže veća kontrola kvalitete uvoznih vina na prodajnim mjestima, poglavito u PET ambalaži.

Što se pak tiče ratarstva naglašeno je uvođenje strožih kontrola koje su vezane za nerealno spuštanje cijena, uspostavljanje kodeksa za žitarice po uzoru na razvijene zemlje Europske unije posebice Austrije, izrada Pravilnika o farmerovom sjemenu po uzoru na druge europske zemlje, pojednostavljenje mjera za ozelenjavanje.

Uvođenje izravne potpore po broju grla

U kategoriji stočarstva istaknuto je govedarstvo i mljekarstvo, primjerice uvođenje izravne potpore po broju grla, a ne samo po količini mlijeka, povezivanje proizvođača s turizmom i prerađivačkom industrijom kroz klastere, proizvođačke organizacije te kroz pozitivno provođenje veterinarsko-sanitarnih propisa (mini klaonice, mali prerađivački kapaciteti), pojednostavljenje procesa izgradnje klaonica i izjednačavanje uvjeta sa minimalnim uvjetima kao što imaju obiteljske mljekare, korištenje resursa kao što su zemljišni fond, stajski kapaciteti, mlijeko, meso, žito i ostali prerađivački kapaciteti.

Govedarstvo motor poljoprivrede

Isto tako je naglašeno povećanje izvoza do razine nekad postignutih veličina odnosno vraćanje statusa govedarstva kao motora poljoprivrede, u okviru proizvodno vezanih plaćanja kvalitetu junećeg mesa podići na nivo do 1000 kuna i 150.000 grla.

Itekako je značajna i pozicija mliječnih krava koje su u sustavu ispitivanja kvalitete mlijeka na razini do 1.000 kuna i rješavanje financiranja sustava krava tele do nivoa koji je i donedavno postojao u iznosu od 3.000 - 3.600 kuna po pilotkinji. Predviđeno je smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, kao što su vodni i komunalni doprinosi, veterinarske usluge obvezujuće članarine institucijama i agencijama bez stvarnog doprinosa konkurentnosti, izrada strateškog dokumenta ili kvalitetna dopuna već predloženog Operativnog programa.

Kontrola nelojalno uvezenog mesa

U kategoriji ovčarstva i kozarstva predviđena je izmjena podzakonskih akata u pogledu zadovoljavanja minimalnih uvjeta za klaonice. S obzirom na istaknuti problem klanja, poglavito na otocima i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, razmotrile su se sve mogućnosti uvođenja fleksibilnijih uvjeta koji bi uzgajivačima smanjili troškove i olakšali proizvodnju, a naglašeno je kvalitetno zbrinjavanje i organiziranog otkupa vune.

U svinjogojstvu je najavljeno uvođenje većih potpora za provođenje mjera dobrobiti životinja, povećanje kontrole za nelojalno uvezeno svinjsko meso po osnovi kvalitete. Također su naglašene i mjere u svezi konjogojstva, pčelarstva, voćarstva i povrćarstva, dakako i one koje se odnose na zemljište, izravna plaćanja, ruralni razvoj, konkurentnost.

Smanjenje PDV-a na hranu

U sklopu potonjeg segmenta najavljeno je smanjenje PDV-a na hranu i repromaterijal za primarnu poljoprivrednu proizvodnju (na 10%), ukidanje oporezivanje izravnih plaćanja i Mjera ruralnog razvoja kao dohotka. U sklopu toga je i uspostava nove porezne politike za udruživanje poljoprivrednih proizvođača u zadruge i proizvođačke organizacije, te uspostava Garancijskog fonda.

Bolja sljedivost od polja do stola

Naglašeni su pregovori, suradnja s pravnim subjektima i financijskim institucijama radi dobivanja povoljnijih uvjeta poslovanja za poljoprivredne proizvođače, kao i pronalaženje rješenja za kratkoročno i dugoročno kreditiranje uz manje kamatne stope po uzoru na druge članice Europske unije. Nije zaboravljeno ni uvođenje strožih kriterija za označavanje proizvoda (sljedivost od polja do stola) niti uvođenje strožih mehanizama koji bi smanjili nepoštenu trgovačku praksu, a najavljeno je, među inima, i formiranje Odbora za praćenje provedbe mjera uređenja tržišta u čemu bi većinu imali poljoprivredni proizvođači.