Regenerativna poljoprivreda rješenje je za klimatske promjene?

Entuzijastičan, na trenutke odveć frenetičan, ali u konačnici skoro pa uvjerljiv u svojim idejama koje promovira, a to je da je regenerativna poljoprivreda rješenja za klimatske promjene dokumentarni film "Kiss the Ground“ vrijedan je vaše pažnje.

Autori Josh Tickell i Rebecca Harrell Tickell istražuju kako obnova tla može pomoći u smanjenju emisija ugljičnog dioksida, poboljšanju zdravlja okoliša i osiguravanju održive budućnosti za poljoprivredu.

Uz smireni, ali zabrinuti glas naratora Woodya Harrelsona, moći ćete naučiti kako je degradacija tla uzrokovana industrijskom poljoprivredom jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena.

I umjesto konvencionalnih metoda obrade tla, koje uništavaju njegovu prirodnu strukturu i smanjuju sposobnost skladištenja ugljika, film zagovara regenerativne metode koje mogu obrnuti ovaj proces.

Konvencionalne metode obrade tla

No, film se bavi i drugim temama, poput negativnog utjecaja kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva na bioraznolikost i kvalitetu tla te povezanosti zdravlja tla s globalnim ekološkim problemima, uključujući dezertifikaciju, poplave i eroziju.

Također ističe ulogu tla u apsorpciji ugljičnog dioksida i njegovom uklanjanju iz atmosfere te naglašava kako permakultura može poboljšati ekonomsku stabilnost poljoprivrednika i njihovih zajednica. A bavi se i problemom bacanja hrane.

Ali mi u Europi nemamo taj problem, kod nas je većina pesticida koje koriste Amerikanci ionako već zabranjena, a tehnike agroekologije koje se spominju u dokumentarcu poput plodoreda, kompostiranja, agrošumarstva i ispaše životinja na način koji potiče zdravlje tla na Starom kontinentu su ionako već standard. Ili možda ipak nisu?

Mnoštvo je sugovornika u filmu koji svojim stručnim uvidima i iskustvima dodatno razrađuju ključne aspekte obnavljajuće poljoprivrede. Primjerice Ray Archuleta, bivši agronom američkog Ministarstva poljoprivrede, objašnjava kako permakultura može obnoviti zdravlje tla, povećati njegovu sposobnost skladištenja ugljika i smanjiti eroziju.

A kakakv bi to bio dokumentarac bez slavnih aktivista poput Toma Bradya, Gisele Bündchen ili Jasona "Aquamana“ Momoe. Jer koga zanimaju svjetski problemi ako slavni ne govore o njima.

Pozitivne kritike o filmu govore kako uspješno predstavlja kompleksne ekološke teme na način koji je razumljiv i zanimljiv široj publici, a pritom je i lijepo snimljen.

Također naglašavaju optimističani ton jer umjesto da se zadržava na negativnim aspektima klimatskih promjena, nudi konkretna i ostvariva rješenja.

Negativne kritike

S druge strane, neki kritičari smatraju da film pojednostavljuje kompleksnost klimatskih promjena i ne nudi dovoljno dokaza o tome koliko regenerativna poljoprivreda može smanjiti emisije CO2.

Drugi ističu zabrinutost kako film stvara dojam kako holistički pristup agraru može sam riješiti problem klimatskih promjena, zanemarujući druge ključne faktore poput industrijskih emisija i potrošnje fosilnih goriva.