Razvoj pametnih sela ne počinje tehnologijom, nego stvaranjem uvjeta za kvalitetan život

Podrška mladim obiteljima i malim poljoprivrednicima, ulaganje u infrastrukturu te prilagodba klimatskim promjenama bile su neke od tema Foruma pametnih sela i ruralnih zajednica održanog u Šibeniku. Na panelu "Poljoprivreda kao razvojni potencijal pametnih sela“ razgovaralo se o prehrambenoj sigurnosti, položaju mladih i malih poljoprivrednih gospodarstava, prilagodbi klimatskim promjenama te financiranju infrastrukture potrebne za otpornost i razvoj ruralnih područja.

U raspravi je istaknuto kako razvoj pametnih sela ne počinje tehnologijom, nego stvaranjem uvjeta za kvalitetan život. To podrazumijeva, među ostalim, mladima osigurati mogućnost stanovanja, pristup zemljištu, financiranju, obrazovanju, tržištu i kvalitetnim javnim uslugama.

Na panelu je sudjelovala i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir. Podsjetila je da je na njezin amandman u državnom proračunu osigurana mjera za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji u jedinicama lokalne samouprave s manje od 6.000 stanovnika, koju su prošle godine koristile 682 obitelji u 88 jedinica lokalne samouprave.

Jači nastup na tržištu

Govoreći o konkurentnosti malih gospodarstava, Petir je posebno istaknula udruživanje proizvođača kao preduvjet njihova jačeg tržišnog položaja. Mala gospodarstva teško mogu pojedinačno osigurati skupu mehanizaciju, preradu, skladištenje, logistiku i pregovaračku snagu prema velikim kupcima, dok im povezivanje omogućuje zajednički nastup, niže troškove i sigurniji plasman proizvoda.

Naglasila je i važnost logističko-distributivnih centara, hladnjača, skladišta, klaonica i drugih zajedničkih kapaciteta koji omogućuju da se proizvod zadrži, preradi i plasira po povoljnijim uvjetima. Hrvatska je već koristila sredstva NPOO-a za izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće.

"Pomoć proizvođačima ne može se svoditi samo na naknadu štete nakon suše, poplave ili drugih vremenskih nepogoda. Potrebno je sustavno ulagati u navodnjavanje, upravljanje vodom, protupožarnu i drugu zaštitnu infrastrukturu te zajedničke kapacitete koji osiguravaju kontinuitet proizvodnje hrane", naglasila je.

Petir je pritom otvorila pitanje mogućnosti da se dio budućih izdvajanja od 1,5 % BDP-a za sigurnosnu i civilnu infrastrukturu povezanu s NATO ciljevima usmjeri na vodne sustave, logistiku, skladištenje i druge objekte dvojne namjene koji mogu pridonijeti i sigurnosti opskrbe hranom.

"Pametna sela su ona u kojima ljudi ostaju živjeti jer imaju sve što im je potrebno za kvalitetan život“, poručila je Petir.

Tradicija i turizam

Tijekom boravka u Šibensko-kninskoj županiji Petir je posjetila i Etnoland Dalmati u Pakovu Selu, tematski park i etno-selo posvećeno tradiciji, kulturi i povijesti Dalmatinske zagore. Tom je prilikom obišla i prvi hrvatski Muzej pršuta, posvećen tradiciji proizvodnje jednog od najprepoznatljivijih proizvoda dalmatinskog kraja.

Istaknula je kako povezivanje poljoprivrede, lokalnih proizvoda, gastronomije, turizma i očuvanja baštine može biti važan razvojni potencijal ruralnih područja.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor