• Čobanković
  • 27.02.2010.

Razgovor s Čobankovićem

Ove će godine za poticaje u poljoprivredi biti isplaćeno 2,19 milijardi kuna. Poticaji za mlijeko bit će isplaćeni u stopostotnom iznosu, te 60 posto svih ostalih potpora, rekao je u razgovoru za Vjesnik Petar Čobanković ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

  • 1.154
  • 57
  • 0

O poslovanju hrvatske poljoprivrede u prošloj godini, prilagodbi poljoprivrede, ali i ribarstva Europskoj uniji, smanjenju poticaja za 40 posto te rješavanju problema nestalog žita u Đakovštini, razgovarali smo s ministrom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petrom Čobankovićem.

Koliko je hrane lani izvezeno iz Hrvatske?
U odnosu na prethodnu godinu, poljoprivredni izvoz iskazan u eurima veći je za 0,5 posto, dok je uvoz manji za 10 posto. To će reći da je u apsolutnim iznosima izvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 984,5 milijuna eura, a uvezeno u vrijednosti 1,6 milijardi eura, što je rezultiralo deficitom od 633,7 milijuna eura. U 2009. godini količinski je izvezeno 10,2 posto više, a uvezeno 18,9 posto manje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na 2008. Dakle, postignuta je razina pokrivenosti uvoza izvozom od 61 posto. Dakako da je tu najviše pridonio izvoz tune, no također veliki postotak odnosi izvoz žitarica, šećera i mesnih prerađevina. Upravo je vanjskotrgovinska bilanca najbolji pokazatelj konkurentnosti nekog sektora, a poljoprivreda to najbolje pokazuje. Za to su zaslužni i poticaji u poljoprivredi koji služe za podizanje konkurentnosti i rezultati to opravdavaju, jer u današnjim uvjetima otvorenog tržišta, bez poticanja poljoprivrede, teško bi preživjeli oni koji od poljoprivrede žive.

Kako se odvija prilagodba poljoprivrede propisima Europske unije po pitanju 11. poglavlja?
Zadovoljan sam dinamikom kojom se odvija prilagodba, jer sve nadležne institucije odgovorno i u predviđenim rokovima izvršavaju svoje zadaće. Samo smo u prošloj godini izradili gotovo polovicu od ukupnog broja propisa donesenih u Hrvatskoj u toj godini s ciljem prilagodbe zajedničkim propisima Europske unije. Europska komisija nam uvjetuje dovršetak pregovora ispunjavanjem triju mjerila, za što su u konzultacijama pripremljeni akcijski planovi u kojima je opisan način na koji će se izvršiti preostale zadaće, s preciznim rokovima za njihovo izvršavanje: akcijski plan kojim će se ispuniti dva mjerila vezana uz plaćanja, a odnose se na funkcioniranje Agencije za plaćanje i Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, te akcijski plan koji se odnosi na ispunjavanje mjerila vezanog uz uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji je Vlada usvojila.
Izrada planova za ispunjavanje mjerila je dinamičan proces koji je zbog kompleksnosti područja koja obuhvaćaju i načina izrade potrajao gotovo godinu dana. No, važno je shvatiti da su stručne službe ministarstva istodobno izvršavale određene zadaće inicijalno sadržane u tim planovima te je, primjerice, krajem prošle godine donesen Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, a početkom ove godine počela je s radom samostalna Agencija za plaćanja.


Što je s ribarstvom i drugim poglavljima iz vašeg sektora?
Trinaesto poglavlje, Ribarstvo, otvoreno je prije nekoliko dana. Neotvaranje ovoga poglavlja dosad nije značilo da stručne službe nisu tijekom protekle godine intenzivno radile na uspostavi svih potrebnih segmenata, prije svega uspostavi institucionalnog okvira za nadzor, kontrolu i inspekciju, te okvira za provedbu mehanizama strukturne potpore i povlačenja sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo kad Hrvatska postane punopravna članica Unije. No, dio pregovora odnosi se i na tehnička traženja, prije svega u dijelu zadržavanja tradicionalnih alata i oblikaribolova, te prijelazna razdoblja za neke specifičnosti hrvatskog ribarstva.

Što će biti s potporama i subvencijama?
Kao i dosad, tako će i u ovoj godini isplata potpora biti prioritet. Postojeći Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim je učinjen veliki iskorak u smislu pojednostavljenja sustava, odnosi se još samo na ovu godinu. Sljedećim zakonskim propisom namjera nam je još više se približiti sustavu plaćanja koji je trenutno na snazi u Uniji. Na taj način želimo što bolje i na vrijeme nakon pristupanja pripremiti kako uključene institucije, tako i korisnike. Tu ćemo, kao i dosad, posebnu brigu voditi o sektorima koji će u sklopu zajedničke poljoprivredne politike Europske unije biti uskraćeni za dosadašnja plaćanja, kako bi što bezbolnije prošli kroz tranziciju. Cilj je u konačni doći do šest milijardi kuna godišnje na ime potpora, što je u odnosu na prošlu godinu, kad je taj iznos bio 3,6 milijardi kuna, gotovo udvostručenje. No, ove će godine za poticaje u poljoprivredi biti isplaćeno 2,19 milijardi kuna, pri čemu će poticaji za mlijeko biti isplaćeni u stopostotnom iznosu, dok će biti isplaćeno 60 posto svih ostalih poticaja.

Kakvom dinamikom će se isplaćivati smanjeni poticaji?
Novac koji je na raspolaganju mora se podijeliti po svim modelima i pravima i stoga držim da je najpošteniji. To je surova realnost, to su naše mogućnosti, to je ono što je proračunom određeno. Do kraja veljače bit će isplaćeno oko 150 milijuna kuna za investicijske potpore kapitalnim ulaganjima. U ožujku i travnju bi trebali biti isplaćeni poticaji za proljetnu sjetvu i sva prava na temelju biljne proizvodnje, zatim poticaji za mlijeko, a u svibnju bi trebala početi isplata za stočarsku proizvodnju. Predstoji nam borba da održimo i ovaj okvir te da postignemo zadovoljavajuću dinamiku, odnosno da u prva četiri mjeseca isplatimo 1,5 milijardi kuna potpora. Država ne duguje nego daje. Daje nešto manje, ali potpore su davanja da bi se povećala konkurentnost poljoprivrede, one nisu dužničko-vjerovnički odnos i pravo koje se steklo na temelju prodaje roba, izvršenih radova i slično.

Kakva je iskoristivost europskih fondova?
Što se tiče SAPARD-a, koji je bio namijenjen poljoprivredi, kad sagledamo sve okolnosti i kratkoću rokova, mogu izraziti zadovoljstvo. Iskoristivost je bila nešto manja od 50 posto, što se može gledati kao polupraznu ili polupunu čašu. Treba sagledati i činjenicu da Hrvatskoj nisu bila dopuštena neka ulaganja koja su bila dopuštena drugim zemljama koje su ušle u Europsku uniju, poput kupnje mehanizacije. No, kad uspoređujemo naš SAPARD s dvanaest zemalja regije koje su ušle u Uniju, onda Hrvatska ima uvjerljivo najviši prosječni iznos ulaganja po projektu no, kako sam rekao, zbog kratkoće rokova i ograničenja iskoristivost nije ni mogla biti veća. Mišljenja sam da je to bila dobra podloga za korištenje IPARD-a koji je financijski daleko izdašniji od SAPARD-a jer iznosi 1,137 milijardi kuna.

Što donose veletržnice i burze ribe?
Uspostava organiziranog sustava prodaje ribe jedna je od sastavnica Nacionalnog programa povećanja proizvodnje i potrošnje ribe. Njime je predviđena uspostava iskrcajnih mjesta za ribu, sabirnih centara, otkupnih stanica i veletržnica. Veletržnice se osnivaju radi koncentracije ponude i potražnje ribe, te postizanja realne tržišne cijene, a time i povoljnije pozicije ribara i uzgajivača na tržištu. U trenutku pristupanja Uniji moramo imati sustav prometa ribom koji će biti kompatibilan s europskim. Ukratko, mora se osigurati sljedivost ribe od krajnjeg potrošača do proizvođača, odnosno mjesta ulova ili uzgajališta. Naše će tržište postati dijelom europskog zajedničkog tržišta te u tom smislu moramo zadovoljiti određene zahtjeve. Uspostava veletržnica, kao jedan od kanala prodaje, jamčit će spremnost sudjelovanja u uvjetima takve tržišne utakmice. No, uspostava ovakvog sustava nije jednostavna i iziskuje dugoročne planove i razvoj.

Što je s vinogradarskim katastrom?
Sektor vina Europske unije preuređen je u 2009. godini, sukladno novoj Zajedničkoj organizaciji tržišta vina EU. Glavni ciljevi vinogradarskog registra Europske unije su praćenje i nadzor proizvodnog potencijala. Podaci iz registra uvelike bi doprinijeli uređenju tržišta vinom, a registar bi inspekcijskim tijelima omogućavao bolju kontrolu. U hrvatski vinogradarski registar uključile bi se sve površine pod vinogradima i bio bi baza podataka koja bilježi registar, obvezne izjave i podatke vezane uz praćenje tržišta vina te obuhvaća prateće dokumente i podrumske evidencije koje se vode u sektoru vina.

Vlada će pomoći seljacima sa 18.000 tona pšenice

Kako će se riješiti problem nestalog žita u Đakovštini?
Vlada je na sjednici prošlog tjedna odlučila da će se pomoći svim poljoprivrednicima koji su svoju pšenicu uskladištili u Đakovštini s ukupno 18.000 tona pšenice. Više od dvije tisuće proizvođača našlo se u vrlo teškoj situaciji i Vlada je donijela odluku o pomoći. Nakon provedenih analiza, došlo se do zaključka da su državne robne zalihe oštećene za 1991 tonu pšenice i nešto više od tisuću tona kukuruza, odnosno za oko 2,7 milijuna kuna. To je vrlo veliki iznos, a i sama Đakovština duguje državi 50 milijuna kuna. Novac za pšenicu kojom će državne robne zalihe obeštetiti poljoprivrednike, Ravnateljstvo za robne zalihe probat će namiriti iz stečajne mase Đakovštine, a iz nje će se tražiti i namirenje duga državi.

Ne očekujemo veliki interes stranaca za poljoprivredno zemljište

Zašto zapinje prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta?
Osnovni je cilj zakona ubrzati postupke raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. To je ponajprije vidljivo u sudjelovanju manjeg broja institucija u postupku davanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u dugogodišnji zakup, te kod postupaka provođenja javnih natječaja za prodaju i zakup na način da ovo ministarstvo, za razliku od dosadašnje dvije suglasnosti koje je davalo na raspisivanje natječaja i odluku o izboru, sad sukladno važećem zakonu daje jednu suglasnost koja obuhvaća raspisivanje javnog natječaja i odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Kad je u pitanju državno zemljište, i dalje ostaju zakup, prodaja i koncesija, a veći dio tog posla u nadležnosti je općina i gradova. Najveći dio zemljišta, ili barem najveće parcele, već je u posjedu. O sređivanju gruntovnica i katastra ovisit će i prodaja državnog zemljišta, što je trajni oblik otuđenja i ljudima svakako, čini se, najdraži. Razdoblje odgode prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima predmet je pregovora i o njemu se još raspravlja. Naravno da ćemo maksimalno zaštititi naše interese i da ćemo u pregovaračkom postupku uspjeti ishoditi nama povoljno razdoblje za prodaju zemljišta strancima. Riječ o važnom pregovaračkom stajalištu, poglavito za velike zemlje koje su ulazile u EU i koje su imale velike površine. Neću reći da to nama nije važno pregovaračko stajalište. Bez obzira na prijelazno razdoblje, smatram da neće doći do znatnije prodaje. Zbog usitnjenosti, mogu reći na sreću, ne očekujem interes stranaca kakav je bio u drugim zemljama.

Autor: Marinko Petković


Tagovi

Čobanković Poticaji Izvoz Uvoz Đakovština d.d. Robne zalihe EU fondovi Sapard Ipard Ribarstvo Poljoprivredno zemljište Vinogradarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi