Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Transport
  • 14.09.2012.

Ratari u transportu gube tone uroda

U transportu "iscuri" čak 30.000 tona uroda, profitiraju samo ptice!

  • 533
  • 25
  • 0

Rataru iz okolice Đakova u utorak navečer u transportu, na putu od polja do dvorišta, iz nepravilno zatvorene prikolice iscurile su čak dvije od šest tona uroda, što je vlasnik primijetio tek nakon dolaska kući. Gruba procjena: putem mu je “iscurilo” više od 7.000 kuna!
- Problem je u staroj, lošoj prikolici, koja se nije dala dobro zatvoriti - objašnjava ratar.

Primjer drugi - krajem lipnja rataru je u večernjoj vožnji uroda u đakovački silos “iscurila” prikolica ječma, i to po vrlo frekventnoj prometnici, koji su radnici Cestinga doslovno loptama uklanjali s ceste... Niz je takvih primjera i tijekom ovogodišnje žetve/berbe; osim što je rasuti urod po cestama velika opasnost za sudionike u prometu, ujedno je i velika šteta, minus u količinama, zaradi, proizvodnji hrane, a posebnu težinu ima u ovoj godini, godini katastrofalne suše, kada skaču cijene hrane, a pravim divljanjem tek prijete, kao i nestašica hrane. Prihvaćamo li olako to što zbog ljudskog ili tehničkog faktora, loše, zastarjele poljoprivredne opreme, u transportu i pri predaji gubimo tolike količine uroda?

Sudeći prema reakcijama ratara s kojima smo razgovarali, a koji na te gubitke samo nemoćno sliježu ramenima - očito da! Mirno promatramo kako nam urod putem pojedu ptice! Istovremeno, svi se slažemo da si ratari drukčijeg mentaliteta, poput, na primjer, njemačkog ratara, to ne bi dopustili, nego bi pazili na svako proizvedeno zrno.

Neke grube procjene govore da ovako gubimo tisuće tona uroda. Pokušali smo na više adresa doći do službenih podataka, no odgovor je svagdje isti - u Hrvatskoj nema podatka o tome koliko naš ratar izgubi uroda u transportu i pri predaji. Također, naši sugovornici ističu da je to pravo pitanje, no da se dosad njime nitko nije bavio. U Odnosima s javnošću Ministarstva poljoprivrede kažu da im dosad o tome nije upućen ni jedan novinarski upit.
- Ni Državni zavod za statistiku nema taj podatak jer bi se on mogao temeljiti samo na subjektivnim procjenama proizvođača. U svakom slučaju, bilo bi ga korisno imati, da njegovi razmjeri budu upozorenje proizvođaču koliko zapravo nepotrebno gubi, a da je to mogao spriječiti. U konačnici, to se odražava i na cijenu neke kulture. I takvi gubici utječu na odnos ponude i potražnje, utječu na smanjenje proizvodnje, a to se reflektira na cijenu neke robe - kažu u PR službi Ministarstva te upućuju na Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK).
- Nitko u Hrvatskoj nema taj podatak, pa ni mi, jer on spada u područje ozbiljnosti proizvođača, njegovog odnosa prema svome urodu i radu. Takvi gubici isključivo su rezultat njegove odgovornosti - kaže direktorica Sektora HGK prehrambene industrije i poljoprivrede Božica Marković. Drži da su procjene o gubicima u tisućama tona prenapuhane.

No, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić kaže da bi se za procjenu ovih gubitaka mogao upotrijebiti jedan posto gubitka u pojedinim dokumentima pri obračunu na predaji uroda.
- Prema toj računici, ako je naša prosječna proizvodnja tri milijuna tona uroda, kukuruza, pšenice, soje, suncokreta..., ispada da se u transportu i pri predaji raspe oko 30.000 tona robe! Sve rasuto do vage je na proizvođačevu, a sve preko, nakon vage, na štetu otkupljivača. Ljudi gube puno uroda u transportu i zbog starih, loših prikolica - kaže Brlošić. Dodaje kako je problem “curenja” uroda u transportu i pri predaji bio još izraženiji u vrijeme PIK-ova.
- Tada je sve bilo svačije i ničije, a sada ima “ime i prezime”. Ljudi ipak više pozornosti poklanjaju tom problemu, pogotovo sada kada su skočile cijene - smatra čelnik HPK.
No, slaba je i to utjeha kada se zna da čak 30.000 tona uroda pojedu ptice!

Milijuni rasuti po putu

Rasipanjem uroda u transportu i pri predaji rasipaju se milijuni kuna. Nije pretjerano ako se zna da je naša prosječna godišnja proizvodnja tri milijuna tona uroda, u čemu kukuruz, u normalnim godinama, kakva ova nije, participira s oko dva milijuna tona, pšenica s oko 800.000 tona, a suncokret, soja s oko 200.000 tona... te ako se zna da je trenutna cijena pšenice 1,60, kukuruza 1,60 do 1,70, ječma 1,70, suncokreta 3,40, soje oko 3 kune.

Autor: Suzana ŽUPAN


Tagovi

Ratari Transport Urod Cijena

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.