Ratari koji su sijali tavanušu sad u problemima

Nakon niza godina na istočnohrvatskim žitnim poljima u ovogodišnjoj, netom završenoj žetvi, ponovno se, iako ne na velikim površinama, pojavila smrdljiva snijet, gljivično oboljenje naše najvažnije krušarice, koje bi, ne zaustavi li se njezino širenje, moglo donijeti nesagledive posljedice za ovdašnje ratare.

Vodeći znanstvenik i stručnjak na području pšenice prof. dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica s Poljoprivrednog instituta Osijek, ističe da je sada već sasvim sigurno da je osnovni razlog tomu sjetva takozvane “tavanuše”.

Zaraženo i tlo

Pritom ističe da treba razlikovati takvo od farmerskog sjemena budući da ona nisu isto. Farmersko sjeme također je sjeme od samooplodnih kultura koje je pod određenom kontrolom tijekom cijele vegetacije, a što je najznačajnije, na kraju se ono dorađuje te tretira kvalitetnim fungicidima i takvo je sjeme sigurno da ne nosi spore smrdljive snijeti, za razliku od tavanuše koja se jednostavno “skine sa seljačkih tavana i izravno sije u zemlju”.

Pritom dr. Drezner ističe da se smrdljiva snijet, osim na sjemenu, može zadržati i na korovskim biljkama koji su također njezini domaćini, a može biti zaraženo i tlo u kojemu se mogu zadržati njezine spore.
- Kod poljoprivrednih proizvođača kod kojih se pojavila ove godine smrdljiva snijet, koja je kod nas bila prisutna prije petnaestak godina, potom smišljenim akcijama gotovo u cijelosti iskorijenjena i tek se sporadično pojavljivala svake godine, još nije uzela velikog maha budući da se radi samo o manjem broju poljoprivrednika u nekoliko županija. Svi su oni, utvrđeno je, sijali nedorađeno i netretirano vlastito sjeme, tavanušu, i oni sada imaju velike probleme - veli dr. Drezner.

Pritom ističe da, kada se posumnja da je pšenica zaražena tiletijom, odnosno smrdljivom snijeti, a to se već može utvrditi kada ono dobije smrad ribe haringe, tada se uzima uzorak i šalje na analizu u Zagreb. Odmah mora doći do prekida rada i izuzimanja kombajna, prikolica i svih oruđa koja su bila u doticaju s takvim sjemenom, a nadzor počinje obavljati inspekcija.

Umjesto uštede novčana kazna

Ako pak dođe potvrda da je sjeme doista i zaraženo, onda se na određenim mjestima mora takva pšenica zakopati najmanje jedan metar ispod zemlje, izvršiti dezinfekcija svih strojeva i oruđa koji su bili u doticaju s njim, a pored svega toga takav poljodjelac plaća još i kaznu što mu se to dogodilo. Dakle, kaže dr. Drezner, umjesto da je takav seljak nešto uštedio sijući takvo sjeme, pretrpjet će velike troškove i proizvodnja mu se nikako neće isplatiti.

Autor: Nikola VUKADINOVIĆ

Foto: RGBStock.com