Pretraga tekstova
Projekt COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Odjelom za unaprjeđenje rada nadzorne službe Uprave za inspekcijske poslove zaštite prirode pri Ministarstvu kulture (MK) te Državnim zavodom za zaštitu prirode (DZZP) poziva Vas na edukaciju s ciljem poboljšanja rada nadzornih službi Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u ekološkoj mreži na području Dalmacije.
Edukacija će se provoditi putem dviju radionica u proljetnom i jesenskom periodu 2011. godine s obaveznim praktičnim i terenskim radom.
Prva radionica će se održati u srijedu 6. travnja 2011. godine u Splitu, Kraj sv. Ivana 11/II u prostorijama UNDP-a (kraj Peristila), od 9-17 sati. Drugi dan radionice s terenskim radom je u četvrtak, 7. travnja 2011.
Predavanja na radionici održat će Katica Bezuh, načelnica Odjela za unaprjeđenje rada nadzorne službe u MK te predstavnici DZZP-a: Aljoša Duplić, stručni savjetnik za kralješnjake i Ivana Plavac, stručna savjetnica za ekološku mrežu te neovisna stručnjakinja za pitanja ekološke mreže Andrea Štefan.
Na radionici će se predstaviti nacionalna ekološka mreža u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na Dalmaciju te pojasniti značenje ekološke mreže s obzirom na druge vidove zaštite. Sudionici će biti upoznati s dostupnim podacima o ekološkoj mreži, štetnim aktivnostima unutar mreže, mogućnostima postupanja nadzorne službe te zakonskim obvezama.
Drugi dan radionice obuhvatit će terenski obilazak odabranih lokacija u ekološkoj mreži (rijeka Jadro, ušće Cetine, Radmanove mlinice i Sinjsko polje) s naglaskom na vrijednost lokacija u praksi.
Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonosi očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uspostava ekološke mreže u Hrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena je Uredbom Vlade 2007. godine (NN 109/2007).
Predstavlja sustav područja važnih za očuvanje divljih svojti i staništa ugroženih na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
COAST projekt podržava zelene poduzetničke inicijative i projekte unutar područja ekološke mreže u Dalmaciji putem poticanja ekološke poljoprivrede, ekoturizma, održivog ribarstva i ekološke marikulture. Također, svojim aktivnostima COAST potiče integraciju zaštite prirode u prostorne planove u obalnom području Dalmacije.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?