Putovanje kroz agroekologiju u Zapadnoj Africi

U knjizi Svijet se raspada, koja se smatra prekretnicom u afričkoj književnosti, nigerijski autor Chinua Achebe bavi se, a čemu drugom nego kolonijalizmom. Bila je to prva knjiga o Africi objavljena u Europi koju nije napisao - bijelac.

Roman prikazuje život Igbo naroda, kojih u Nigeriji ima preko 40 milijuna od ukupno 250 milijuna stanovnika te zemlje (dakle otprilike koliko ima i Poljaka) prije dolaska Europljana, te razornu promjenu koju kolonijalizam donosi njihovom društvu i tradicionalnim vrijednostima.

Priče iz zapadne Afrike

U tom intenzivnom štivu, što je karakteristično za afričke romane prevedene kod nas koji gotovo uvijek ostavljaju potresan dojam, jedan od glavnih "junaka" je jam, koji ima središnju ulogu u životu i kulturi likova.

Jam (Dioscorea spp.) je tradicionalna gomoljasta kultura porijeklom iz zapadne Afrike, gdje je temelj prehrane i simbol poljoprivrednog blagostanja. Uzgaja se zbog visokog udjela škroba i dobre otpornosti na skladištenje, osobito u tropskim područjima. Postoji oko 600 vrsta.

Osim primjerice jama, koji je specifičan isključivo za Afriku, na tom kontinentu, kolijevci naše civilizacije, rastu i druge podjednako jedinstvene biljne vrste poput teff i fonija.

Teff potječe iz Etiopije i nezaobilazan je u pripremi tradicionalne injere. Najmanji usjev na svijetu, poznat je po izuzetnim hranjivim svojstvima i tisućljetnoj tradiciji uzgoja, dok je fonio najstariji afrički usjev i cijenjen zbog otpornosti na sušu te visoke prehrambene vrijednosti.

O nekim od spomenutih kultura može se saznati više i u dokumentarnom filmu The Green Vein autorice Sare de Sousa Correia, koji istražuje pokret agroekologije u zapadnoj Africi, pokazujući kako lokalni farmeri, zajednice i organizacije razvijaju održive metode uzgoja hrane.

Agroekologija je novi put u poljoprivredi - još uvijek trnovit u Poljskoj

Film naglašava važnost očuvanja autohtonih kultura, regeneracije tla i jačanja prehrambene samodostatnosti regije.

Devedesetminutni film nastao je iz projekta koji je koordinirala FiBL Švicarska: The Food Systems Caravan. Projekt je putovao kopnom kroz Mali, Burkinu Faso, Ganu, Benin i Nigeriju kako bi učio iz postojećih projekata i inicijativa, kao i doprinio jačanju agroekološke mreže i pokreta u regiji.

Diljem polja, sela i urbanih prostora zapadne Afrike polako se oblikuje agroekološki pokret. Gradovi poput Bamaka i Akre imaju sve veći broj organskih urbanih vrtlara, poljoprivredne istraživačke institucije okreću se održivim praksama, a nevladine organizacije (NVO) i građanske inicijative naporno rade na promicanju agroekologije kao sistemskog rješenja za mnoge izazove s kojima se regija suočava.

Dokumentarac "Zelena žila" prikazuje uspon agroekologije u zapadnoj Africi i što svijet može naučiti iz njihovog primjera. A izazovi s kojima se suočavaju su brojni. Dugotrajno intenzivno korištenje zemljišta, krčenje šuma i monokulture iscrpljuju tlo, što smanjuje plodnost i ugrožava prinose usjeva.

Moderno ropstvo - kamen temeljac jeftinog voća i povrća u Europi

Suše, poplave i promjenjive kišne sezone dodatno otežavaju tradicionalnu poljoprivredu, često dovodeći do gubitka dijela ili cijele berbe. Mnoge zajednice postaju ovisne o kemijskim gnojivima i sjemenu multinacionalnih kompanija, čime gube kontrolu nad vlastitim resursima i ugrožavaju dugoročnu održivost autohtonih kultura.

Agroekologija kao sistemsko rješenje

I prije nego što pomislite Afrika - sunce, suše, vrućina, pustinje, savane, gdje smo mi od njihovih problema - evo vam usporedba. U zapadnoj Africi prosječna godišnja količina oborina iznosi 600–1.500 mm, dok je u Europi, ovisno o regiji, prosjek između 600 i 1.200 mm.

Upravo zato se agroekologija pojavljuje kao sistemsko rješenje - obnavlja tlo, štiti autohtone kulture, jača lokalne zajednice i smanjuje ovisnost o vanjskim resursima.

Ako ste prošli tjedan pratili naš Klub mogli ste vidjeti kako su neke naše kolege posjetili Nairobi, gdje su bili na Svjetskom kongres agrarnih novinara IFAJ u Keniji. Kako se oni nose s problemima u agraru, saznat ćete uskoro na našem portalu.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor