Pretraga tekstova
U filmu "The Green Vein“ autorice Sare de Sousa Correia pratimo lokalne farmere, zajednice i organizacije u razvoju održivih metoda uzgoja hrane, a film ističe važnost očuvanja autohtonih kultura, regeneracije tla i jačanja prehrambene samodostatnosti regije
U knjizi Svijet se raspada, koja se smatra prekretnicom u afričkoj književnosti, nigerijski autor Chinua Achebe bavi se, a čemu drugom nego kolonijalizmom. Bila je to prva knjiga o Africi objavljena u Europi koju nije napisao - bijelac.
Roman prikazuje život Igbo naroda, kojih u Nigeriji ima preko 40 milijuna od ukupno 250 milijuna stanovnika te zemlje (dakle otprilike koliko ima i Poljaka) prije dolaska Europljana, te razornu promjenu koju kolonijalizam donosi njihovom društvu i tradicionalnim vrijednostima.
U tom intenzivnom štivu, što je karakteristično za afričke romane prevedene kod nas koji gotovo uvijek ostavljaju potresan dojam, jedan od glavnih "junaka" je jam, koji ima središnju ulogu u životu i kulturi likova.
Jam (Dioscorea spp.) je tradicionalna gomoljasta kultura porijeklom iz zapadne Afrike, gdje je temelj prehrane i simbol poljoprivrednog blagostanja. Uzgaja se zbog visokog udjela škroba i dobre otpornosti na skladištenje, osobito u tropskim područjima. Postoji oko 600 vrsta.
Osim primjerice jama, koji je specifičan isključivo za Afriku, na tom kontinentu, kolijevci naše civilizacije, rastu i druge podjednako jedinstvene biljne vrste poput teff i fonija.
Teff potječe iz Etiopije i nezaobilazan je u pripremi tradicionalne injere. Najmanji usjev na svijetu, poznat je po izuzetnim hranjivim svojstvima i tisućljetnoj tradiciji uzgoja, dok je fonio najstariji afrički usjev i cijenjen zbog otpornosti na sušu te visoke prehrambene vrijednosti.
O nekim od spomenutih kultura može se saznati više i u dokumentarnom filmu The Green Vein autorice Sare de Sousa Correia, koji istražuje pokret agroekologije u zapadnoj Africi, pokazujući kako lokalni farmeri, zajednice i organizacije razvijaju održive metode uzgoja hrane.
Agroekologija je novi put u poljoprivredi - još uvijek trnovit u Poljskoj
Film naglašava važnost očuvanja autohtonih kultura, regeneracije tla i jačanja prehrambene samodostatnosti regije.
Devedesetminutni film nastao je iz projekta koji je koordinirala FiBL Švicarska: The Food Systems Caravan. Projekt je putovao kopnom kroz Mali, Burkinu Faso, Ganu, Benin i Nigeriju kako bi učio iz postojećih projekata i inicijativa, kao i doprinio jačanju agroekološke mreže i pokreta u regiji.
Diljem polja, sela i urbanih prostora zapadne Afrike polako se oblikuje agroekološki pokret. Gradovi poput Bamaka i Akre imaju sve veći broj organskih urbanih vrtlara, poljoprivredne istraživačke institucije okreću se održivim praksama, a nevladine organizacije (NVO) i građanske inicijative naporno rade na promicanju agroekologije kao sistemskog rješenja za mnoge izazove s kojima se regija suočava.
Dokumentarac "Zelena žila" prikazuje uspon agroekologije u zapadnoj Africi i što svijet može naučiti iz njihovog primjera. A izazovi s kojima se suočavaju su brojni. Dugotrajno intenzivno korištenje zemljišta, krčenje šuma i monokulture iscrpljuju tlo, što smanjuje plodnost i ugrožava prinose usjeva.
Moderno ropstvo - kamen temeljac jeftinog voća i povrća u Europi
Suše, poplave i promjenjive kišne sezone dodatno otežavaju tradicionalnu poljoprivredu, često dovodeći do gubitka dijela ili cijele berbe. Mnoge zajednice postaju ovisne o kemijskim gnojivima i sjemenu multinacionalnih kompanija, čime gube kontrolu nad vlastitim resursima i ugrožavaju dugoročnu održivost autohtonih kultura.
I prije nego što pomislite Afrika - sunce, suše, vrućina, pustinje, savane, gdje smo mi od njihovih problema - evo vam usporedba. U zapadnoj Africi prosječna godišnja količina oborina iznosi 600–1.500 mm, dok je u Europi, ovisno o regiji, prosjek između 600 i 1.200 mm.
Upravo zato se agroekologija pojavljuje kao sistemsko rješenje - obnavlja tlo, štiti autohtone kulture, jača lokalne zajednice i smanjuje ovisnost o vanjskim resursima.
Ako ste prošli tjedan pratili naš Klub mogli ste vidjeti kako su neke naše kolege posjetili Nairobi, gdje su bili na Svjetskom kongres agrarnih novinara IFAJ u Keniji. Kako se oni nose s problemima u agraru, saznat ćete uskoro na našem portalu.
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.