Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • AgroRocks 2023.
  • 15.09.2023. 19:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Puškarić: S kim da se udružim, jedini sam proizvođač luka u okolici Bjelovara

Evo o čemu smo razgovarali o situaciji u sektoru voća i povrća. Što ih čeka u bliskoj budućnosti, saznali smo na AgroRocksu

Foto: Hrvoje Škergat
  • 2.332
  • 195
  • 0

Koliko klima utječe na ratarsku proizvodnju, još veći utjecaj ima na voćarstvo i povrćarstvo. Ti su sektori puno osjetljiviji na klimatske promjene i prirodne nepogode, rečeno je u uvodu panela naziva “United colors of #voće & #povrće” kojim je moderirao Tomislav Levak., na današnjoj AgroRocks 2023 konferenciji.

Dr. sc. Josip Haramija ispred Hrvatskog agronomskog društva kaže kako su kod voćarstva već godinama prisutni rani proljetni mrazevi koji znaju jako smanjiti proizvodnju. Jednako su opasne  tuče, poplave, vjetrovi budući da na našim poljima gotovo da više i nema vjetrozaštitnih pojaseva, a na kojima se nekada inzistiralo. 

Rješenje u novim tehnologijama i oplemenjivanju

Klimatske promjene utječu na količinu, kvalitetu, ali i kontinuitet proizvodnje. Plodovi nemaju tržišnu vrijednost, izgubili smo prvu i drugu klasu te uglavnom završavaju u industrijskoj preradi”, upozorava on nastavivši kako vremenske neprilike, najviše povećanje temperature i vlage dovode do pojave novih bolesti i štetnika. 

On rješenje vidi u ulaganju u nove tehnologije kako bi se što više smanjio rizik proizvodnje, a tu je prvenstveno ukazao na navodnjavanje, zaštitu od tuče, mraza, ali i preparate koji odgađaju cvatnju. “Ponekada minus dva Celzijeva stupnja mogu devastirati proizvodnju, a mi to možemo spriječiti”, naglasio je. 

Osvrnuo se i na osiguranje usjeva. Kaže kako subvencije od 70 posto doprinose smanjenju rizika te barem djelomično pokriju troškove proizvodnje. No, ukazao je i na problem osiguravanja voćnih vrsta koje se uzgaja u rizičnim područjima, mrazištima. Smatra da mnoga proizvodnja nije prilagođena budući da voćari imaju nasade oraha, lijeske, kruške u depresijama gdje ni jedna godina ne prođe bez mraza. A to onda utječe i na uvjete osiguranja, što se odražava i na druge proizvođače. Kao primjer je spomenuo nasad od 20 ha jabuka u Cetingradu gdje je prevelik rizik od mraza. 

Otvoren AgroRocks 2023! Vakula poručio: Ovo je najtoplije desetljeće, što nas tek čeka?

Kao jedno od rješenja vidi u novim sortama koje kreiraju oplemenjivači. “One su tolerantnije na visoke temperature ili pojačanu insolaciju. U Hrvatskoj postoje oplemenjivački programi koji stvaraju nove sorte otpornije na abiotske i biotske stresove. Zato je ono vrlo bitno u intenzivnoj proizvodnji hrane i doprinosi joj 74 posto. To je najjeftinije ulaganje”, poručio je objasnivši kako su od 2000. godine do danas EU prinosi temeljeni na oplemenjivanju donijeli 9 milijardi dodane vrijednosti. 

Sorte selekcionirane i stvarane u Hrvatskoj su tolerantnije na agroklimatske uvjete nego one koje su kreirane u drugim dijelovima svijeta”, važna je činjenica koju treba imati na umu. Kaže kako takvih nema puno na povrću, no kao dobar primjer je spomenuo Podravkin program paprike gdje imaju tri sorte u vlasništvu - Slavonku, Pitomu i Podravku koje su baza za proizvodnju ajvara.

Osigurati poticaje za mjere prilagođene klimatskim promjenama

Prof.dr.sc. Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu kaže kako klimatske promjene prati od 1998. godine. Otkrio je kako zbog proljetnih mrazeva šteta na voćnjacima u Srbiji idu do 150 milijuna eura.

Tu su nagle promjene temperature, suša, velika količina padalina, tuča. Olujni vjetar koji je 2017. godine uništio 50 hektara protugradne mreže, ove je sezone bio puno jači i pokidao mreže na 120 ha učinivši štetu vrijednosti 25 milijuna dolara. Zato treba osigurati poticaje za mjere koje su prilagođene klimatskim promjenama, odnosno protugradne mreže”, poručuje te nastavlja kako u tom kontekstu treba ulagati i u navodnjavanje, fertirigaciju te regionalizaciju, da se odgovarajuće vrste uzgajaju u odgovarajućim agroekološkim uvjetima. 

Ističe kako mreže osim od tuče štite i od ožegotina listova i plodova, ali i vjetrova. “Voćnjaci koji imaju mreže imali su opadanje do 20 posto plodova zbog vjetrova.

Mladi ne mogu do državnog zemljišta

Poljoprivrednik Marijo Puškarić kao problem hrvatske proizvodnje povrća vidi u velikim troškovima za radnu snagu, ali i da naši poljoprivrednici nemaju tradiciju niti iskustva budući da je u bivšoj državi ova proizvodnja bila pod velikim kombinatima, a koje su preuzele veće kompanije te nastavile koristiti nekada državno poljoprivredno zemljište

Mladi nemaju priliku doći do takvog zemljišta niti se razvijati u tom smjeru. Nemaju mogućnost iako imaju i kompetenciju i znanje. Smatram da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu nikada neće značajnije promijeniti u njihovu korist. Uvijek će ga kreirati većina koja proizvodi neke druge vrste usjeva”, ostao je nedorečen no ipak na neki način objasnio sljedećom izjavom. 

Znam ljude koji su iskrčili voćnjake zbog visoke cijene žitarica. Znate, svi smo mi voćari, pokušat ću biti blag, budalasti ljudi. Samo takav može raditi toliko puno za tako malo”, našalio se na svoj i račun svojih kolega. 

Žitarice i uljarice: U teoriji kaosa znanje je ključ problema

AgroRocks je okupio važne aktere agrara u Hrvatskoj i regiji

Raste globalna proizvodnja rajčice

Svoje sudjelovanje na panelu je Dalibor Kezele, direktor sektora Poljoprivreda u Podravci započeo svojevrsnim demantijem, odgovarajući na pitanje zašto je ugašena proizvodnja rajčice u Istri. 

Nismo ju ugasili nego ju u dogovoru s udrugom Pomidor nastojimo ojačati i širiti. Ondje se dogodilo da su proizvodnju napuštali mali, tradicionalni proizvođači jer nema raspoloživih hektara. Umjesto njih niču apartmanska naselja, a državno je zemljište uglavnom prešlo u trajne nasade vinograda i maslinika”, objašnjava dodajući kako su pokušavali osnažiti proizvodnju navodnjavanjem budući da globalna potrošnja rajčice raste 2 do 3 puta godišnje. “Sve je teže uzgojiti rajčicu, no evo, susjedna Mađarska je proizvela 100 tisuća tona, a mi u Istri možemo desetak tisuća uz sve preduvjete.

U kontekstu klimatskih promjena osvrnuo se na sušnu 2014. te prošlu, 2022. godinu kada se zbog zabrane korištenja navodnjavanja, ali i bočate vode ova mogućnost nije mogla koristiti. 

Stoga je trebalo tražiti nova rješenja. “Dominantni smo na tržištu rajčice u Hrvatskoj te smo se  odlučili na geografsku diverzifikaciju područja. Umjesto da reinvestiramo u tvornicu Umag, odlučili smo se na izgradnju tvornice Kalnik u Varaždinu. Pritom ćemo u Umagu izgraditi  otkupnu stanicu te svu proizvedenu količinu umaške, rovinjske, porečke i pulske rajčice svakodnevno odvoziti u Kalnik”, otkriva dodajući da će kapacitet dnevne proizvodnje porasti s 250 na 1000 tona dnevno, odnosno da će uz 140 hektara istarske imati još 250 do 300 hektara u varaždinskom području. 

Kada je riječ o ovogodišnjem urodu, kaže da je unatoč tuči, poplavi i općenito vremenskim uvjetima, proizvodnja kod nekih kooperanata bila rentabilna, odnosno 100 tona po hektaru. “Proizvodnja na kontinentu je moguća. Nju uzgajaju u Poljskoj, Ukrajini, mediteranski se bazen seli prema Baltiku”, dodao je. 

Poticati uzgoj deficitarnih kultura 

Goran Punda iz tvrtke ENNA Fruit d.o.o. istaknuo je kako je cilj proizvoditi deficitarne kulture te da su jabuke ove godine jedino voće koje nije nastradalo. “Prinosi će biti iznad očekivanih no zato je sve ostalo voće nastradalo. Poseban je izazov bilo uzgojiti jagode na otvorenom gdje ste svaki drugi dan imali kišu i razvoj bolesti”, komentirao je ponovivši kako idu u ciljanu proizvodnju robe koja nedostaje, u dogovoru s kooperantima. 

Na području Varaždina smo ugovorili proizvodnju luka i mrkve, da ih ne moramo uvoziti te da kooperanti imaju što dulji period prodaje. Njima je važno dati informaciju za koji termin proizvode, tražiti sortiment koji može duže izdržati čuvanje u skladištu. Proizvođačima nedostaje edukacije, no to se mijenja smjenom generacije. Mladi će brže i lakše prihvatiti novitete, a onda ćemo imati i bolje prinose”, zaključio je. 

Upravo je kvaliteta ta koja osvaja tržište jer, kako kaže Keserović, kada imate kvalitetu, onda nije problem s prodajom. “Rekao sam našim proizvođačima, izdržite ovu godinu jer se situacija mijenja i globalno i u Europi. Odjednom je porasla potražnja za našom šljivom i kajsijom, a i kruška je deficitarna”, poručuje. 

Danas se svi razumiju u poljoprivredu i nogomet

A za kvalitetu je potrebno znanje na što se posebno osvrnuo Haramija. On smatra da bi agronomi trebali imati veću ulogu u proizvodnji jer rijetko stariji prepuštaju mlađoj generaciji donošenje odluka o proizvodnji. 

Danas se svi se razumiju i u poljoprivredu i u nogomet. Imamo par milijuna izbornika i samoproglašenih stručnjaka u poljoprivredi. Donose se odluke koje nisu temeljene na pravilima agronomske struke. Ne poštujemo prirodu, ne mislimo o sljedećoj generaciji”, kaže istaknuvši kako je Hrvatska agronomska komora ima 230 članova te da se na ovo udruženje često nije gledalo blagonaklono. “Ali, sada dobivamo javne ovlasti i nadajmo se da će zaživjeti još više te da će se poboljšati njezin rad. Druge struke su nam počele ulaziti u sektor, bez kompetencija koje trebaju imati kod savjetovanja.

Kaže, sve je manje upisanih na studij agronomije, no tu vidi mjesta za napredak. Hrvatsko agronomsko društvo se bori da oni koji su u zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta moraju biti educirani za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno agronomi. “Danas tek dobiju bodove ako je netko od članova OPG-a agronom. To nije dovoljno. Zemljište treba dodijeliti onima koji znaju raditi, a ne lovcima na poticaje. Za jedan OPG je dovoljno da dobiju 10 do 20 hektara, s njima mogu živjeti bolje nego u Njemačkoj”, zaključio je. 

Proizvodnja mlijeka i mesa, gdje smo danas i što nam donosi sutra?

Marijo Puškarić pitan o udruživanju kojega potiče ZPP kaže kako mi imamo puno kraću povijest proizvodnje voća i povrća nego neke druge europske zemlje. “Kod nas su mali proizvođači krenuli sami, svatko tjera svoju politiku. I ako se udružite, sve se svodi na to da jedna osoba mora sve raditi i onda doživim da me voćar, koji je ujedno i agronom, pita što da on radi ako jedne godine ne bude imao urod, tko će to njemu platiti”, opisuje situaciju zaključivši kako je svijest proizvođača takva da mu ne ostavlja prostora da bude veliki optimist. 

Također, smatra kako bi ministarstvo na drugačiji način trebalo riješiti problem subvencija. “Ja sam u svojoj, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jedini proizvođač luka, nemam se s kim udružiti. Za izgradnju skladišta mi treba pet milijuna eura, a subvencija je samo 1 milijun”, daje za primjer. 

Koja je tajna uspješne kooperacije

Kada je riječ o kooperantskom odnosima, Punda je otkrio tajnu uspješne kooperacije. “Tajna je u dobrom planiranju, potrebama tržišta i usavršavanju. Našim proizvođačima nedostaje edukacije, a tko ulaže u kvalitetu dobit će i višu cijenu.” 

U Podravci su u proizvodnji paprike dosegli visoku razinu kooperantskih odnosa, u Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. “Uz stabilnu otkupnu cijenu i količine može se raditi dobar posao. Važno je da kooperant zna što će dobiti. U Međimurskoj su se županiji udružila dva proizvođača, ratari su postali povrćari jer su znali da imaju siguran otkup , dugotrajan ugovor, a nudimo im sufinanciranje i iznajmljivanje opreme”, zaključio je Kezele.

Konferenciju u cijelosti možete pogledati u videu: 


Fotoprilog


Tagovi

Oplemenjivanje u voćarstvu Oplemenjivanje u povrćarstvu Oplemenjivački programi Josip Haramija Zoran Keserović Dalibor Kezele Goran Punda Podravka ENNA Fruit Navodnjavanje Klimatske promjene AgroRocks Fertirigacija


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

AgroRocks

31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr