Pretraga tekstova
Zaraza se prvenstveno širi ubodom komarčića iz roda Culicoides. U Norvešku iz Danske su došli s vjetrom?
Norveška je 6. rujna prijavila izbijanje bolesti plavog jezika na farmi ovaca u južnom dijelu zemlje, objavila je Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH), prenosi Reuters.
Kako kažu, ovo je prvo izbijanje u toj zemlji od 2010. godine, a soj virusa još uvijek nije identificiran, navodi WOAH pozivajući se na informacije tamošnjih vlasti. Zaražene životinje bile su dio stada od 56 ovaca.
"Dvije zaražene ovce su eutanazirane prije nego što je bolest potvrđena. Uzeti su uzorci i poslani na analizu Norveškom veterinarskom institutu, koji je službeno potvrdio prisutnost bolesti," stoji u izvješću WOAH-a.
Bolest plavog jezika i u Danskoj, potvrđeni prvi slučajevi nakon 15 godina
Zaraza se prvenstveno širi ubodom zaraženih komarčića roda Culicoides, a ne izravnim kontaktom među životinjama, priopćilo je Norveško udruženje poljoprivrednika Norges Bondelag.
"Danska je u posljednjim tjednima imala značajno izbijanje bolesti plavog jezika, a zaražene insekte je vjerojatno u Norvešku donio snažan vjetar. Nalazi su zabilježeni duž obale Agdera, no još uvijek se malo zna o njihovoj rasprostranjenosti", objasnili su iz udruženja.
Bolest može biti smrtonosna za preživače poput ovaca, goveda i koza. Nova varijanta kruži sjevernom Europom od kraja prošle godine, što je potaknulo kampanje cijepljenja u pogođenim zemljama poput Francuske.
Početkom kolovoza ta je bolest prvi puta potvrđena u Francuskoj, a nakon 15 godina što je nije bilo, pojavila se i u Danskoj.
Autor
Više [+]
Magistar novinarstva s iskustvom rada u domaćim i stranim medijima, ljubitelj prirode.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku. Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima... Više [+]
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku.
Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima koje je stranim sortama teško preživjeti:
- Iznimno hladne zime koje testiraju preživljavanje ozimih kultura.
- Suha proljeća koja zahtijevaju snažnu energiju klijanja u hladnom tlu.
- Dugi ljetni dani (ponoćno sunce) koji potpuno mijenjaju ritam rasta biljaka.
Damir Senjan
prije 1 dan
Ovakvo bi sjeme trebalo sada nama, imamo problema na poljima. Sjeme visokih prinosa tolerantnih na sušu, a vrijeme i temperature ubitačne. Kiša, pa Više [+] jako sunce, isparavanja iz zemlje kao u sauni, hladne noči, bar ovaj dio gdje sam ja.