Pretraga tekstova
Temeljni problem s pšenicom je što je 2008. dosegla najvišu cijenu u posljednjih 50 godina u svijetu, a ove godine najnižu u posljednjih 20 godina, istaknuo je ministar poljoprivrede Petar Čobanković u Županji na proslavi Dana Grada
Polaganjem vijenaca na gradskom groblju za poginule u Domovinskom ratu te svečanom sjednicom Gradskog vijeća u petak je u Županji obilježen Dan Grada i blagdan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika Županje.
Svečanoj sjednici Gradskog vijeća nazočio je i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković te pri tom istaknuo da su zbog realiziranih projekata građani Županje gradonačelniku Miličeviću i HDZ-u u svibnju omogućili novi mandat. Čobanković se osvrnuo na aktualni hrvatski trenutak, naglasivši da je Vlada poduzimala i sada poduzima mjere i aktivnosti zbog kojih stanje u zemlji nije kritično niti takvo kakvo je u zemljama okruženja.
»Na primjer, Mađarska nije sačuvala makroekonomsku stabilnost i u ovom trenutku su tamošnje realne plaće za 30 posto niže nego prije 12 mjeseci«, rekao je Čobanković, dodavši da je ta zemlja bila prisiljena u pomoć zvati MMF.
»Kod nas je više nezaposlenih nego ranije, no stanje je pod kontrolom, sačuvan je i tečaj kune i makroekonomska stabilnost zbog čega su neki bolni potezi bili potrebni«, istaknuo je Čobanković. Odbacio je katastrofična predviđanja i naglasio primjer hrvatskog turizma koji sigurno »neće zabilježiti pad turističke potrošnje i broja noćenja«. Naglasio je da Vlada vodi zemlju na najodgovorniji način te uputio kritiku na račun poljoprivrednika koji prosvjeduju.
»Za poticaje i potpore u poljoprivredi 2003. godine izdvajali smo 1,67 milijardi kuna, a u 2009. godini čak 3,8 milijardi kuna«, rekao je Čobanković, dodavši da te činjenice govore same po sebi. Kada je riječ o pšenici, Hrvatska za njenu proizvodnju izdvaja najviše, pa državna ulaganja od 2250 kuna po hektaru i 15 lipa za kilogram proizvedene pšenice predstavljaju više nego što košta proizvedena pšenica u Srbiji i Mađarskoj.
Čobanković je rekao da su prosvjedi nepotrebni, a temeljni problem s pšenicom je u tome što je 2008. godine dosegla najvišu cijenu u posljednjih 50 godina u svijetu, a ove godine najnižu u posljednjih 20 godina. Prošlogodišnja visoka cijena uzrokovale je visoke inpute te naposljetku sadašnje stanje kojemu uzrok nije u Hrvatskoj. Gradonačelnik Davor Miličević pri tom je podsjetio da je u posljednje četiri godine županjski proračun povećan s 21 na 37,5 milijuna kuna te realizirano niz projekata, u što je uloženo oko 150 milijuna kuna.
Autor: Goran Čorkalo
Povezana biljna vrsta
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?