Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

Grad Pula donio je program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države te je prijedlog proslijeđen Gradskom vijeću na konačno usvajanje. U dokumentu koji je na konferenciji za novinare obrazložio gradonačelnik Boris Miletić navedeno je da je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u katastarskoj općini Pula, prema podacima Državne geodetske uprave, 1,1 milijun četvornih metara.

Na tom se području na 430 tisuća kvadrata prostiru oranice, na deset tisuća livade, pašnjaci zauzimaju 269 tisuća kvadrata, voćnjaci 427 tisuća, vinogradi svega 5,7 tisuća, a ostale kulture preostalih 860 kvadrata. Te se površine poljoprivrednog zemljišta nalaze izvan granica građevnog područja u zonama klasificiranim kao "vrijedno obradivo tlo" i "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište".

Kako piše u dokumentu, dosadašnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države odnosi se na ugovore o zakupu koje je Grad Pula sklopio s pojedinim zakupcima koji plaćaju godišnju naknadu za korištenje. U prvih šest mjeseci 1997. godine podneseni su i zahtjevi za naknadu oduzete imovine, točnije za zemljišta koja zauzimaju ukupno 26 tisuća kvadrata, od čega 17,6 tisuća otpada na voćnjake, 8,3 tisuće kvadrata na oranice, a ostalo su pašnjaci. To je zemljište izuzeto iz dokumenta jer su u tijeku sudski postupci.

Dokumentom je definirano i da se 317 tisuća kvadrata namjerava prodati, najveći dio od 168,5 tisuća su pašnjaci, a 135 tisuća oranice, dok su ostalo livade i voćnjaci. Maksimalna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koja se može prodati obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, fizičkoj ili pravnoj osobi, kako piše u odluci, je osam hektara zemljišta.

Četiristotinjak tisuća kvadrata namjerava se dati u dugogodišnji zakup na rok od 50 godina, od čega više od 90 posto zemljišta zauzimaju voćnjaci. Za potrebe nešto kraćeg zakupa na rok od 20 godina određeno je još 400-tinjak tisuća kvadrata, od kojih se na 144,5 tisuća prostiru oranice, na 93,5 tisuća pašnjaci, na 37 tisuća voćnjaci te nešto manje od tri tisuće kvadrata zauzimaju vinogradi.

Na upit novinara kasni li se s ovom odlukom zapravo nekoliko godina nadležni pročelnik za komunalni sustav Damir Prhat odgovorio je da to nije točno već je izmjenama i dopunama postojećeg zakona utvrđeno da je krajnji rok za donošenje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem 15. kolovoza ove godine, što zapravo znači da se radi u zadnji čas, ali se ne kasni.

Autor: S. ZRINIĆ TERLEVIĆ