• Sezona požara
  • 18.08.2026. 15:00

Profesor Kisić o razornim požarima: Posljedice za poljoprivredu bit će katastofalne

Dosad je 2017. godina imala najviše požara; imali smo oko 6900 otvorenih požara. Sada već do 10. kolovoza 2026. imamo 5700 požara, dakle 15 posto više nego u istom periodu te najteže godine, ističe Ivica Kisić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Profesor Kisić o razornim požarima: Posljedice za poljoprivredu bit će katastofalne
Foto: Damir Livajić/Privatni album

Posljedice razornih požara koji su posljednjih dana poharali Dalmaciju bit će teške za tlo, vodu, zrak i poljoprivredu, upozorio je Ivica Kisić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za agroekologiju, gostujući na N1.

"Htio bih prije svega poslati jednu veliku zahvalu vatrogascima, mi to često gledamo na TV-u, a nismo ni svjesni da ti dečki i cure na sebi nose 10-15 kilograma opreme, stoje pred temperaturama o 100-200 stupnjeva, ne cijeni se taj njihov posao dovoljno", započeo je Ivica Kisić.

Najgora godina po pitanju požara

Kisić ističe da bi 2026. mogla biti najteža godina po pitanju požara u novijoj hrvatskoj povijesti.

"Požarna sezona završava 1. listopada, ali ja bih rekao da tek tada kreće sezona sprječavanja požara za sljedeću sezonu. Ova godina je iznimno teška, nezahvalna, požara je sve više. Dosad je 2017. godina imala najviše požara; imali smo oko 6900 otvorenih požara. Sada već do 10. kolovoza 2026. imamo 5700 požara, dakle 15 posto više nego u istom periodu te najteže godine, 2017", ističe Kisić

Razmjer štete nakon požara ovisi o količini gorive mase i temperaturama kojima je područje bilo izloženo.

"Tlo, voda, zrak, vegetacija, to je nažalost nastradalo. Koliko će nastradati, to ovisi o gorivoj masi na nekom području, što je nje manje, to će biti manje posljedica po tlo, zrak, vodu...", dodaje.

Prema njegovim riječima, intenzitet požara pritom je ključan za konačan razmjer štete.

"Što su više temperature, što su veće gorive mase, bit će posljedice teže. Dolazi do promjena u samome tlu, do povećanja emisije stakleničkih plinova, a voda će posljedice osjetiti tek u nadolazećim danima", pojašnjava.

Kisić upozorava da će vjetar odnositi čestice pepela i praha, a posebnu opasnost predstavljat će smanjena vidljivost, osobito noću kada vozači mogu iznenada naići na oblak prašine i pepela, što povećava rizik od prometnih nesreća.

Vinogradi i maslinici među najugroženijima

Poseban rizik donose oborine koje slijede krajem ljeta i tijekom rujna, kada će ogoljeno tlo biti izloženo ispiranju i bujičnim tokovima.

"Kada krene sezona jesenskih kiša, iza 20. kolovoza i u rujnu, imat ćemo posljedice erozije vodom, bujičnih poplava i tokova. Vegetacija je štitila tlo, ali kako je sada to izgorjelo, imat ćemo strahovite probleme. Dakle, erozija vodom i bujični tokovi", ističe Kisić.

Posebno ozbiljne posljedice očekuju se na poljoprivrednim površinama, gdje će intenzitet štete ovisiti o tome koliko se vatra približila nasadima.

"Bit će katastrofalne posljedice po poljoprivrednim kulturama, bilo da su to masline, vinova loza, bajam. Sve je to ovisno koliko je požar došao blizu obradivih površina. Sada su popucale bobice i neće biti veliki prinos samog grožđa. Međutim, ako požar uđe u maslinike i vinograde, tada su vlasnici prisiljeni čupati vinograd i tek za šest, sedam godina imati urod na toj površini", kaže.

Vatra progutala gotovo 1.000 hektara: izgorjeli maslinici i vinogradi, stradale kuće i vozila

Za masline je situacija nešto povoljnija jer su otpornije na vatru, no oporavak teško oštećenih stabala može potrajati godinama.

"Maslina je otpornija biljka, ali to ovisi o temperaturama i jačini požara. Maslinari će pričekati da se stanje smiri, da vide što je izgorjelo. U krajnjem slučaju, ako kompletna maslina izgori, ide se sječa do panja i ponovno se čeka da, nakon 8-10 godina ponovno imamo maslinu na toj površini", dodaje Kisić.

Kako smanjiti štetu od budućih požara?

Kisić rješenje vidi u stvaranju zaštitnog prostora između guste vegetacije, objekata i poljoprivrednih površina.

"Moramo zonu požara, gorivu zonu, maknuti od kuća i poljoprivrednih površina. Ne smijemo dopustiti da gusta vegetacija bude uz samu kuću, moramo to odbaciti 20-30 metara od stambenih objekata i poljoprivrednih površina. Ublažit ćemo štetu ako to napravimo", zaključio je.


Autor

Nikola Kučar

Više [+]

Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.

Izdvojen oglas

KLUB

Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovačk... Više [+]

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo