• Poljoprivredni institut Osijek
  • 28.06.2012.

Prodor Poljoprivrednog instituta Osijek na domaće i inozemno tržište

doc.dr.sc. Zvonimir Zdunić: Izlaz iz krize nije u otpuštanju, nego u traženjima novih tržišta

Foto: RGBStock.com
  • 467
  • 23
  • 0

Otkazi radnicima, za kojima u posljednje vrijeme posežu mnogi, nije spasonosno rješenje - kaže doc.dr.sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, dodajući kako su na Institutu ponosni na činjenicu da nisu masovno otkazivali ugovore nego, naprotiv, ulažu sve da zadrže više od 200 radnih mjesta.

- Uvijek i svuda je zadatak čelnog čovjeka institucije da zajedno s najbližim suradnicima pronađe nove poslove, otvori nova tržišta i osigura pravo na rad svim uposlenicima. Ovdje dolazi do izražaja vrhunska naobrazba vodećih ljudi, njihova kreativnost, odlučnost i iskustvo u poslovnom svijetu, sposobnost pregovaranja, konkurentnost proizvodnje i konačno kvaliteta sjemenske robe koju nudimo na tržištu. A potrebno je i malo sreće, kao i uvijek u životu. Sve ove varijable ulaze u jednadžbu uspjeha ili neuspjeha - kaže dr. Zdunić.

Pomno pratiti potrebe tržišta

Osim navedenog, na Poljoprivrednom institutu Osijek 32 doktora znanosti - ističe dr. Zdunić nadalje - svaki dan daju sve od sebe da svojim radom odgovore krizi kreiranjem novog sortimenta koji mora zadovoljiti ratare, kao i vrlo različite namjene - mlinsko-pekarsku industriju, industriju stočne hrane, industriju piva i slada te sve zahtjevniju konditorsku industriju.
- Danonoćno praćenje tržišnih potreba, društvenih zbivanja pa i političkih prilika u zemljama regije i Bliskog istoka uz odlučnost i trenutnu reakciju čelnika instituta na njih, omogućilo nam je ulazak na tradicionalno zauzeta i zatvorena te tržišta ostvarivanje značajnog financijskog efekta na njima. Ovakvi uspjesi osječkih znanstvenika praćeni odlučnom proizvodno-izvoznom poslovnom politikom instituta pokazuju se zasad izuzetno efikasnim. Dakle, zaista izlaz iz krize ne treba tražiti u smanjivanju uposlenih, nego u naporima za ulazak na nova tržišta i sklapanjem novih poslova, kao i spremnosti na mnoga odricanja i promjene u načinu poslovanja - kaže dr. Zdunić, dodajući kako, nažalost, cijenu uspjeha plaća privatni život i slobodno vrijeme, koje gotovo uopće nema.
- Samo strast prema poslu koji obavljate može dati rezultate. Ona predstavlja pogonsko gorivo za ostvarenje znanstvenih i poslovnih vizija najboljeg znanstvenoistraživačkog instituta u području oplemenjivanja i sjemenarstva ratarskog bilja u Hrvatskoj. Također, valja istaći da u ovom poslu nije riječ o velikom novcu, ljudi najviše cijene neograničene uvjete rada koje dajete znanstvenicima za razvoj njihovih profesionalnih ideja i njihove kreativosti - kaže dr. Zdunić.
Poljoprivredni institut Osijek već sada obavlja opsežne pripreme i za odvijanje svog poslovanja kada Hrvatska postane članicom EU.

Iduća žetva u EU

- Ove godine je sjemenska proizvodnja strnih žitarica u Republici Hrvatskoj ukupno porasla za 10% u odnosu na prethodnu godinu i odvija se na 13.860 ha - kod ozime pšenice se obavlja na ukupno 11.230 ha, od čega su na 6.850 ha isključivo osječke sorte (61%). Kod ozimog ječma, od 1.615 ha ukupne sjemenske proizvodnje, na čak 1.150 ha (71%) odvija se proizvodnja sortimenta Poljoprivrednog instituta Osijek. U uvjetima žestoke tržišne konkurencije i pred samim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ovakvi pokazatelji nagovještavaju daljnji uzlazni trend osječkog sortimenta i osiguranje dovoljnih količina sjemenske robe potrebne za planirani još jači prodor Instituta na domaće i inozemno tržište ove jeseni. Podsjećam da ćemo dobar dio termina naše iduće žetve obavljati na teritoriji EU! Naša startna pozicija u tom trenutku bit će iznimno važna, ona će određivati i značajno utjecati na najvažnije elemente poslovanja u godinama koje dolaze - kaže dr. Zdunić.
- Dodatna važnost javnog znanstvenoistraživačkog instituta u vrijeme ekonomskih kriza jest da na znanstvenim osnovama stvori najkvalitetniji sortiment upravo za onaj dio populacije prema kojoj je usmjeren svojom djelatnošću, kao i dijelu privrede koji je najosjetljiviji, najranjiviji i najsiromašniji - a to je svakako poljoprivreda, te ga u tržišnoj utakmici ponudi po cijenama i uvjetima koji su uvijek odgovarali materijalnom stanju naših poljoprivrednika i njihovim potrebama - kaže dr. Zdunić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ

Foto: RGBStock.com


Tagovi

Poljoprivredni institut Osijek Sjemenska proizvodnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB