Prirodni poljoprivredni potencijal Kameruna

Kamerun, zemlja bogate povijesti i kulture, prekasnih krajobraza i prirodne bioraznolikosti, smjestila se u zapadnoj Africi na obali Gvinejskog zaljeva u Atlantskom oceanu. Na zapadu i sjeverozapadu susjed joj je Nigerija, na sjeveroistoku Čad, istoku Srednjoafrička Republika, Republika Kongo na jugoistoku te Ekvatorska Gvineja i Gabon na jugu. Glavni grad Kameruna je Yaounde, drugi po naseljenosti, a nalazi se u unutrašnjosti zemlje između rijeka Nyong i Sanga. Najveći grad je Douali koji je ujedno i kamerunska glavna luka i u kojem živi najveći postotak populacije ove zemlje.

Geografska i klimatska raznolikost

Kamerun dijele četiri različite geografske cjeline. Na jugu prevladava nizinsko područje, dok sjever prekriva savana i suha stepa. U središnjem dijelu nalazi se ravnjak Adamaoua, a zapadom dominira planinsko područje koje karakterizira vulkansko gorje Kamerun sa istoimenim najvišim vrhom od 4.095 m. Obzirom na raznolikost geografskih cjelina, varira i klima u ovoj zemlji. Tako na obali prevladava tropska klima s mnoštvom oborina, u području Čada prevladava stepska, dok visoki ravnjak ima savansku klimu. Srednja zimska temperatura kreće se između 20,8 i 26,6°C, a srednja ljetna kreće se od ugodnih 23,5 do 33,3°C. Kamerun ima dobro razvijenu riječnu mrežu sa glavnim rijekama: Sanaga, Nyong, Wori i Benue.

Poljoprivreda - okosnica gospodarstva

Poljoprivreda je okosnica kamerunskog gospodarstva, a temelji se na proizvodnji kave, kakaa, pamuka, kaučuka, banana, žitarica te žive stoke i drva. Većina kamerunskih poljoprivrednika su mali proizvođači koji obrađuju male parcele i ostvaruju relativno male prihode. U Kamerunu poljoprivredni sektor ostvaruje 43 posto BDP-a, zapošljava 70 posto radne populacije i generira više od jedne trećine zarade izvoza. Zahvaljujući plodnoj zemlji i klimi koja omogućava dovoljno kiše, u mogućnosti su proizvoditi raznovrsne poljoprivredne kulture. Kava i kakao uzgajaju se u središnjim i južnim regijama, banane u jugozapadnim područjima, a pamuk u nekoliko sjevernih pokrajina. Osim kultura za izvoz, kamerunci i za vlastite potrebe proizvode brojne kulture kao što su proso, kikiriki, slatki krumpir i manioka.

Stočarstvo razvijeno u zapadnim pokrajinama

Stoka se uzgaja u cijelom Kamerunu, no većina uzgajivača nalazi se u zapadnim i sjeverozapadnim pokrajinama te od pokrajine Adamawa prema sjeveru. U sub-vlažnim područjima veličina stada je mala zbog velike rasprostranjenosti tripanosomijaze. Lokalna stoka se već stotinama godina prilagođava na vrućinu i teške uvjete pa je razvila otpornost na brojne stresove koje uzrokuje život u takvom okruženju. Dvije su lokalne pasmine: Bos indicus i Bos Taurus.

Organska proizvodnja sve zastupljenija

Kamerun je zemlja velikog potencijala po pitanju organskog uzgoja, povećanja izvoza tih proizvoda te kreiranju politike održive poljoprivrede. Povećanje poticaja za organsku proizvodnju, visoki troškovi inputa u konvencionalnoj proizvodnji te nedostatak potpora takvoj proizvodnji doveli su do spontanog prelasaka kompletnih područja, na organsku proizvodnju. Proizvodi koji se najčešće uzgajaju za izvoz na kamerunskim organskim farmama su: banane, ananas, avokado, mango, papaja, kava i kakao.

Ugrožene šume i okoliš

Šume su u Kamerunu pokrile gotovo 75 posto zemljišta, a polovina od toga iskorištava se za drvo. Industriju koja je u velikoj mjeri u vlasništvu francuskih kompanija znatno se potiče politikom strukturalnih prilagodbi. Od drveta se najviše izvozi mahagonij, ebanovina i tikovina, no zabrinjavajuće je da loši propisi dopuštaju prekomjerno iskorištavanje šuma, a vlastiti interesi prevladavaju nad općim dobrom.

Kada je riječ o devastaciji okoliša, najugroženiji je sjeverni Kamerun, gdje ekstremni uvjeti poput velikih suša i poplava, ali i prirodnih štetnika skakavaca i slonova često uništavaju usjeve pa to područje sve češće ovisi o vanjskoj pomoći. Uzgoj osnovnih prehrambenih namirnica varira diljem zemlje i ovisno o etničkim grupama, ali može se reći da su proso i šećerna trska među najraširenijima. Na sjeveru zemlje ipak najvažniju ulogu ima pamuk za čiji uzgoj poljoprivrednici primaju poticaje te su im omogućene razne vrste edukacija u cilju povećanja proizvodnje. Ujedno je to i jedina poljoprivredna grana nad kojom postoji državni monopol.

Problemi razvoja ruralnih dijelova zemlje

Najveća zapreka u razvoju kamerunskih malih poljoprivrednika leži u nedostupnoj mogućnosti kreditiranja. Naime, većini su kamatne stope i instrumenti osiguranja previsoki, pa nisu u mogućnosti realizirati kredite. Upravo se iz tih razoga potiče mikrokreditiranje kako bi se potaknuo rast poduzeća koja se bave proizvodnjom.

Kamerun kroz brojke

Na površini od 469.440 km kvadratnih živi oko 15,5 milijuna stanovnika, čiji rast se ostvaruje po stopi od 2,47 posto godišnje. Iako su službeni jezici francuski i engleski u Kamerunu egzistiraju 24 velike afričke jezične skupine. Ispod granice siromaštva živi 40 posto stanovništva, a BDP im je na razini od 30–ak milijardi američkih dolara. Na oranice otpada 13 posto zemljišta, šume i šumska zemljišta zauzimaju 78 posto, trajni nasadi dva posto, pašnjaci četiri, te ostali tri posto zemljišta. U Kamerunu se navodnjava 210 kilometara četvornih zeljišta. Od prirodnih resursa raspolažu petrolejom, boksitom, željeznim rudama, drvom te hidroenergetskim resursima. Najviše izvoze sirove naftu i naftne derivate, kakao, kavu, građu, pamuk i aluminij, a najvažniji izvozni partneri su im Italija, Španjolska, Francuska i Nizozemska.