Pretraga tekstova
Prikupljena se božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje, a od prošle godine jedan dio odlazi i na deponiju otpada Rautenweg, gdje postaje hrana za ugroženu autohtonu austrijsku vrstu koza koja je tamo nastanjena.
Netko će ga držati do Svijećnice, a netko ga raskititi i odložiti već za Sveta Tri kralja. Gdje će potom završiti? Bečko komunalno poduzeće za zbrinjavanje otpada (MA 48), pak, i ove će se godine pobrinuti da islužena božićna drvca svoj životni vijek ne završe u otpadu.
Od 27. prosinca 2018. pa sve do 13. siječnja 2019. stanovnici grada Beča svoja božićna drvca naime mogu kao i svake godine predati na posebno predviđena mjesta. Ove godine u Beču postoje 534 takva javna mjesta za prikupljanje božićnih drvaca, a zaposlenici MA 48-odjela apeliraju na građane da borove donesu bez nakita i ukrasa, navode iz Eurocomma.
Prikupljena se božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje, a od prošle godine jedan dio odlazi i na deponiju otpada Rautenweg, gdje postaje hrana za ugroženu autohtonu austrijsku pasminu koza koja je tamo nastanjena.
Pinzgau koze atrakcija na bečkom odlagalištu otpada Rautenweg
U glavnom je gradu Austrije prošle godine prikupljeno ukupno 757 tona odnosno 173.000 komada božićnih drvaca, što je u usporedbi s 2017. godinom porast od osam posto.
Proizvedena je energija bila dovoljna za opskrbu 1.060 domaćinstava električnom energijom i 2.470 domaćinstava centralnim grijanjem cijeli mjesec dana. Informacije o lokacijama prikupljanja drvaca građanima su dostupne putem besplatne telefonske linije i mobilne aplikacije poduzeća za zbrinjavanje otpada, a sve su lokacije ucrtane i u online plan grada koji se može naći na stranicama bečke gradske uprave.
Organizirano prikupljanje božićnih drvaca u Beču započelo je 1990. godine, kada je građanima na raspolaganju stajalo samo 220 lokacija za prikupljanje, zaključuje se u priopćenju Eurocomma.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?