Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Državno zemljište
  • 13.01.2023. 15:25
  • Brodsko-posavska, Klakar

Pričamo o komasaciji, a natječajima za državno zemljište parcele dodatno usitnjavamo?!

Gdje prestaje logika - tu počinje Hrvatska, opisuje Jakša Lović probleme koje je donio Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a u čijoj je općini za 620 hektara pristiglo 368 ponuda (!)

Foto: arhiva J. Lovića
  • 2.041
  • 172
  • 0

Dok s jedne strane pričamo o komasaciji odnosno okrupnjavanju zemljišta u što će biti uloženo 250 milijuna kuna što je 33,2 milijuna eura, natječajima za državno poljoprivredno zemljište, dodatno ga cjepkamo. 

"Gdje prestaje logika, tu počinje Hrvatska", kaže Jakša Lović, poljoprivrednik i obrtnik iz Općine Klakar u Brodsko-posavskoj županiji te član Nadzornog odbora Hrvatske poljoprivredne komore. 

Naime, prije dva dana započelo je otvaranje ponuda za oko 620 hektara u toj općini. Stiglo ih je 368! S tim da je dodjela zemljišta limitirana na 30 hektara. Jednostavnom računicom, može se dogoditi i da svatko dobije nešto manje od dva hektara. Vjerojatno neće, ali je sigurno da će površine biti manje. Dakle, slijedi usitnjavanje. 

Kako pojašnjava, 75 hektara, čiji je zakupnik još od 1996., je 10 čestica. Jedna čestica je jedna cjelina za koju se mora poslati ponuda s gospodarskim planom, a zakon nije odredio kolika ona mora biti pa je potpuno nebitno je li sto ili 100.000 kvadrata. Ti hektari koje uredno obrađuje su na četiri parcele, 10 čestica i to teoretski znači da se mogu podijeliti na 10 korisnika. 

Bodovanje možda ima smisla, ali ne na terenu

"Zakon o poljoprivrednom zemljištu je možda dobro zamišljen, bodovanje koje je ministrica donijela možda ima smisla, ali ne i na terenu", upozorava dodajući da je njime obezvrijeđeno sve ono što je netko prije stvorio. Dugogodišnji zakupnici mogu ostvariti 15 do 20 bodova, ali na svemu drugom ih izgubiti. Ujedno, znači, on zbog limitiranja na 30 hektara, u startu gubi 60 posto onoga u što je dosad ulagao. 

"No, poanta nije na meni, da ispadne da kukam. Poanta je da je ovakav način van svake pameti, a poljoprivreda je ozbljan i kompleksan posao koji se ovime dodatno urušava", ukazuje Lović koji je potpuno zaokružio svoj proizvodni proces. Uzgaja pšenicu koju skladišti u vlastitom silosu, melje u svom mlinu te kroz vlastite pekare plasira gotov proizvod. Zapošljava čak 22 ljudi. 

Natječaji se provode, opisuje dalje, na način da nije obavezna niti jedna kuna ili sad euro, jamčevine. Znači, bilo tko mogao je, a i jesu, duplirati iznose ponude, a u konačnici, prođe li na natječaju, odustati. To odmah znači da drugi mogu dobiti tu zemlju, ali po cijeni koju je netko naveo. 

"Da je jamčevina bila 10 ili 20 posto, sigurno bi bilo manje ponuda. Ostale bi one ozbiljnije jer ako netko misli da se može baviti poljoprivredom na 15, 20 hektara i profitirati, vara se", ukazuje na nelogičnosti. Ne gleda se, kaže, ni je li neki OPG u sustavu PDV-a, dolazi li 4 ili 5 ponuda s iste adrese...

Ova općina ujedno se nalazi uz Savu. Tlo ondje nije pogodno za povrćarstvo i voćarstvo, čak ni za mnoge ratarske kulture, a brojni ponuditelji su oni koji se ne bave poljoprivredom kao primarnom djelatnošću. 

"Pitanje je želi li država ovime uopće dobro hrvatskom poljoprivredniku?", pita navodeći i da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu prebacila odgovornost na šest ili sedam osoba u pojedinoj jedinici lokalne samouprave koji određuju budućnost nekog sela za 15, 20, 25 godina. Većinom na one koji se i ne bave agrarom.

Jedan problem formira nova tri  

Pitanje je, dodaje, kako će i kada cijeli postupak u njegovoj općini završiti jer je otvaranje ponuda bilo 11. siječnja u 12 sati i potrajalo do pola 7 navečer. Nastavljeno je također idući dan u 12 i završeno u 17.30. 

"Je li netko svjestan koliki je to posao?", upozorava. 

Kaže i da se zaboravlja da će jedan problem formirati tri nova. Primjerice, u slučaju da zemljište dobije neki stočar, otvorit će se pitanje legalnosti njegovih objekata, što mnogi nemaju riješeno kao i pitanje nitratne direktive. Onima koji će ostati bez državne zemlje, ugrožava se egzistencija, a onome tko će možda dobiti pet, 10 pa i 30 hektara - ista ne osigurava uz današnje inpute i cijenu žitarica koja je iz dana u dan sve niža. 

"Hrvatska je sirovinska baza za neke druge države, a loša regulacija našeg najvrijednijeg resursa ne pridonosi razvoju naše poljoprivrede, preradi o kojoj svi pričaju", zaključuje Jakša Lović uz napomenu da je dodjela državnog zemljišta donijela niz problema diljem zemlje jer su sad svi svakom konkurencija. Ponuđene cijene se dupliraju, ponude se iz jedne općine šalju u drugu, svi su svima "neprijatelji". 


Tagovi

Državno poljoprivredno zemljišta Natječaj Zakup Zakon o poljoprivrednom zemljištu Jakša Lović


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pužići pojeli trećinu blitve
Ne slute da će za koji dan minus
Nisam ih spašavala

Vrtni haiku, 18.1.2023.