Prezahtjevna birokracija zaštita od GMO-a

Vulkanske erupcije, potresi, naftne mrlje te ostale ekološke katastrofe u posljednjih godinu dana postali su veća prijetnja čovječanstvu od GM usjeva, koji su taj primat držali gotovo deset godina.
Unatrag proteklog desetljeća, kada se u svijetu GM sjeme intenzivnije počeo komercijalno sijati, genetski modificirana hrana neprestano je povlačila kontroverze.
Dr. sc. Domagoj Šimić, predsjednik Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš i znanstvenik s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, kaže da je točno da se u proteklih godinu dana svijet više okrenuo problemima koji su postali izravna prijetnja bilo svjetskom gospodarstvu bilo okolišu, te je GMO problematika ostala izvan žarišta interesa javnosti.
- Na zemlji su sada mnogo važniji gorući akutni problemi europskog duga i globalne financijske nestabilnosti, vulkanske erupcije i naftne mrlje, te se razrađuju scenariji budućnosti u kojima se uzimaju u obzir stvarne prijetnje, a ne neke potencijalne. Nadalje, "rovovska" bitka između zagovornika i protivnika GMO-a nije donijela nikakvu promjenu, jer i jedni i drugi su na istim pozicijama, s istim argumentima ili bez njih, pa je sve postalo dosadno - kaže dr. Šimić.

GMO postao dosadan

Dr. Šimić napominje da je Hrvatska, na sreću, također u "dosadnoj" administrativnoj GMO fazi u kojoj se donosi niz GMO pravilnika usklađenih s EU-om čiju izradu i provedbu obavljaju i kontroliraju odjeli i tijela Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva kulture, Ministarstva poljoprivrede, uključujući Vijeće za GMO, Odbor za ograničenu uporabu GMO-a, Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš te Odbor za GMO Hrvatske agencije za hranu. To je, dodaje dr. Šimić, prilično dobra struktura kojoj nedostaje još samo bolje međusobne usklađenosti.
- Hrvatska već sada ima praktički istu GMO regulaciju kao i zemlje Europske unije, a iscrpnije GMO regulacije na svijetu nema. Zakonodavni okviri za GMO u Hrvatskoj su Zakon o GMO-u, Zakon o hrani i Zakon o potvrđivanju protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Uz te zakone postoji deset provedbenih propisa (dvije uredbe i osam pravilnika), od kojih su dva donesena ove godine: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima monitoringa utjecaja genetski modificiranih organizama ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama i njihove uporabe i Uredba o dopuni Uredbe o razini genetski modificiranih organizama u proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme - kaže dr. Šimić.

RH na papiru spremna za GMO

Već danas su zakonodavstvo, odjeli i tijela državne uprave manje-više spremni za moguću sjetvu GM kultura u RH (nedostaje samo nacionalna strategija za supostojanje GM i ne-GM kultura).
- Međutim, nije realno da će se u bliskoj budućnosti sijati GM usjevi na hrvatskim poljima, jer dobivanje dopuštenja za uzgoj GM kultura podložno je administracijski iznimno zahtjevnoj proceduri, poljoprivreda u RH je nerazvijena, rascjepkana i slabo poduzetnički orijentirana, a posljednje i ne manje važno, postoji ustaljeno prevladavajuće negativno mišljenje javnosti o GMO-u - kaže dr. Šimić.
Prema službeno raspoloživim podacima, u Hrvatskoj još uvijek nema GM usjeva na poljima, a navodno nije utvrđen ni u sjemenskom i sadnom materijalu, iako je, kako neslužbeno doznajemo, od strane inozemnih kompanija koje djeluju u Hrvatskoj bilo zahtjeva da u postupak ispitivanja uđu i sorte koje imaju GMO.
U sve navedeno je moguće čvrsto vjerovati jer Hrvatska nije baš pogodno tlo za sadnju ili sjetvu GM usjeva, najviše zbog prekomplicirane birokracije. I u Ministarstvu poljoprivrede su se lani pohvalili da će svatko tko ima želju uvesti GM usjeve na polja, nakon 15 provedbenih propisa u startu od toga odustati. Hrvatska se tako prezahtjevnom birokracijom zaštitila od GMO-a, tako da se baš, kako zaključuje dr. Šimić, još uvijek ne očekuje navala multinacionalnih kompanija jer će ih u startu obeshrabriti prekomplicirana papirologija koju će prije sijanja GMO-a morati ishoditi.

Najviše GM usjeva u Europi i nadalje sije Španjolska

Španjolska od svih zemalja Europske unije i nadalje ima najviše površina gdje se siju GM usjevi, oko više desetaka tisuća hektara. Prije uvođenja GM usjeva na polja Španjolci su morali provesti određene mjere opreza - koegzistencije, kako ne bi došlo do neželjenog miješanja GMO-a i ostalih usjeva.

Autor: Zdenka RUPČIĆ

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor