Prava adresa za bojkot nisu trgovački lanci?

Krenulo je kao ideja s društvenih mreža, a završilo s pozivanjem brojnih, čak i vladajućih stranaka na isto - hrvatski građani danas će u bojkot trgovačkih lanaca. 

No, mnogi upozoravaju da prava adresa za ogorčenost visokim cijenama nisu trgovci već Vlada. Tako je Udruga Glas poslodavaca zatražila smanjenje PDV-a na pet posto na sve prehrambene prozvode. 

Komentarima se pridružio i predsjednik Davor Nađi političke stranke Fokus nabrojavši na Facebooku 12 razloga za rast cijena. 

"U ovoj priči oko rasta cijena u Hrvatskoj nema nevinih, a prava adresa za bojkot je Vlada RH", kaže na početku pojašnjavajući potom zašto je politika kriva za inflaciju. 

1. Lockdown – zatvaranje ekonomije kao odgovor na pandemiju je poremetio odnos ponude i potražnje jer je "osakatio“ stranu ponude.
2. "Tiskanje“ novca HNB-a – ne mislim na klasično tiskanje novca nego na vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku. Hrvatska narodna banka je otkupila od poslovnih banaka jednak iznos obveznica koliko su one otkupile od države novog duga. Time je upumpan novi novac u ekonomiju, koji je kasnije samo pretvoren u eure. Iza tog novca nije stajala nikakva nova vrijednost. 
3. Tiskanje novca u ostatku svijeta, također zbog lockdowna
4. Gepolitički/logistički uzroci – rat u Ukrajini te povezane sankcije, kao problemi poput zaglavljenja broda u Sueskom kanalu su podignuli troškove energije, transporta, te izazvali probleme u lancima opskrbe.
5. Gubitak radne snage tijekom lockdowna – kada je država ugasila turistički sektor i ugostiteljstvo, mnogi zaposlenici iz tog sektora su otišli raditi u druge branše u zemlji i inozemstvu. 
6. Pretjerani porezi i regulacije, slaba pravna država.
7. Kontrole cijena – već su svi zaboravili na plivajuće kontrole cijena na benzinskim crpkama. 
8. Neradna nedjelja – ako kupci nemaju vremena obilaziti više trgovina, trgovac će moći držati u prosjeku više cijene nego što je to bilo prije neradne nedjelje.
9. Pranje novca – znamo da je Hrvatska na sivoj listi po tom pitanju. 
10. Nerad AZTN-a – ne sumnjam da ni trgovci nisu nevini. I među njima vjerojatno ima muljaža kroz dogovore, transferne cijene, loss lidere i slične nepoštene trgovačke prakse. Ipak, ako se to događa, na to bi trebala reagirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, za što je opet odgovorna politika vlade.
11. Visoka državna potrošnja, povišice u javnom sektoru -  kada se masa plaća u dvije godine u državnom proračunu poveća za 70%, a ne rastu zbog stvaranja više vrijednosti, onda će naravno taj rast potražnje koji krenu generirati zaposleni u državnom sektoru rezultirati i rastom cijena.
12. EU fondovi -  reklo bi se zadnje, ali nikako ne i najmanje važno. Naime, iz svih navedenih razloga, cijene bi ionako kod nas rasle, ali uz to se slijevaju u našu ekonomiju i enormni iznosi EU fondova. A ako, iz već ranije spomenutih razloga, rast ponude u kratkom roku nije izvediv, taj rast potražnje se prelijeva u rast cijena.

"U svakom slučaju, tržište ima svoje zakonitosti, a kada god se politika u to petlja, ugriju se samo oni blizu vatre, dok ostatak stanovništva izvuče deblji kraj. Tako je i s inflacijom, pa dok to ljudi ne shvate i ne kazne na izborima, nikakav bojkot neće pomoći", smatra Nađi. 

Reagirali i poljoprivrednici: A da se ograniči cijena gnojiva, sjemena, plavog dizela?

Što kažete vi, hoćete li danas bojkotirati trgovačke lance?