Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • GMO
  • 06.10.2010.

Posljedica GMO-a: U Slavoniji se već uhvatio superkorov

U očekivanju nacionalne strategije koja treba definirati hoće li se GMO-i sijati na poljima, pojavio se korov koji se poznatim zaštitnim sredstvima, pesticidima, ne može uništiti

  • 1.464
  • 71
  • 0

Nacrt nacionalne strategije o GM-usjevima, koji će uskoro biti gotov, trebao bi definirati hoće li Hrvatska - nakon prihvaćanja udjela do 2,5 posto u genetski preinačenim proizvodima na policama domaćih trgovina - dopustiti i njihovo sijanje na poljima. No, valja znati da je uz GM-usjeve vezana i pojava superkorova, koji se već uhvatio u Slavoniji, a poznatim se zaštitnim sredstvima, odnosno pesticidima, ne može uništiti.

Iako se već više od pola hrvatskih županija proglasilo oslobođenima od GMO-a (GMO free), nužna je izmjena zakona iz 2005. godine koji načelno omogućava unošenje GMO-a u okoliš. Osim toga, najavljuje se i donošenje akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. godine, čija je izrada počela još prije dvije godine kao dio projekta »Poticanje gospodarstva i zapošljavanja u prehrambenom sektoru«.

Poznato je da GMO i ekološka poljoprivreda ne idu zajedno, jer su i GM-proizvodi u trgovinama trebali biti odvojeni. Cilj izrade akcijskog plana razvoja ekopoljoprivrede u Hrvatskoj je taj da se njezin udio s 1,29 posto, koliki je sada, poveća u pet godina na osam posto. Međutim, u povjerenstvu za izradu nacionalne strategije o GM-usjevima i dalje se lome koplja oko puštanja GMO-a u prirodu.
Dok iz tabora 'zelenih' tvrde da se jednom pušteni GMO u okoliš, kojeg još zovu i »đavolje sjeme«, nikad više ne može vratiti u prvobitno stanje, rijetki domaći zagovornici GMO-a, ponajprije stručnjaci s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, tvrde da je moguć suživot GMO-a i komercijalne poljoprivrede. Među njima je najglasniji prof. dr. Zvonimir Zgaga, predsjednika Vijeća za GMO, koji drži da bi Hrvatska mogla zaostati ako ne bude pratila što suvremena znanost donosi na polju bio-tehnološke revolucije.
S druge strane su članovi vijeća prof. dr. Ante Čović, predsjednik Katedre za etiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i Jagoda Munić iz Zelene akcije. Oni drže da je hrvatski otpor uvođenju GMO-a u okoliš doveden do vrhunca zapleta iz kojeg je moguće krenuti prema boljem ili trajno lošijem završetku.

Iskustva poljoprivrednika iz SAD-a i Kanade, ali i većeg dijela Europe, koja je već zabranila genetski preinačenu soju (koja je u SAD-u, ali i Argentini i Brazilu preinačena u gotovo 80 posto) nisu dobra iz više razloga.
Protivnici GMO-a, koji je najprije trebao iskorijeniti glad u svijetu, tvrde da je riječ o novom obliku ropstva za farmere. Certificirano GM-sjeme farmeri trebaju kupovati svake godine iznova od multinacionalnih kompanija, koje na to sjeme imaju monopol. Uz to, multinacionalne kompanije, koje već imaju svoja predstavništva diljem Europe, u SAD-u i Kanadi tuže farmere zbog navodne krađe sjemena, iako je vjetar bio taj koji je raznio GM-sjeme i na usjeve koji nisu bili genetski modificirani. Svejedno, farmeri nakon sudskih tužbi gube farme, ali i zemlju, jer ne žele sijati »đavolje sjeme«.
Podsjetimo, rajčica s genom ribe bila je prva GM-biljka na svijetu, a onda je GMO ušao i u krumpir, i u kukuruz, i u soju, i u uljanu repicu.

Autor: Marinko Petković


Tagovi

GMO Ekološki uzgoj Korov Zaštita usjeva Zakon Projekt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tajna sočnosti i mirisa ovih predivnih rajčica je kratki lanac opskrbe - u ovom slučaju - od staklenika do stola.

Stvarno su 😋😋🍅
#belje