Pretraga tekstova
Ruralna područja obuhvaćaju više od polovice površine EU, ali ne iskorištavaju svoj gospodarski i društveni potencijal. Što su o tome rekli na panelu u organizaciji Euractiva u Europskoj uniji?
Pitanje egzodusa stanovništva iz ruralnih područja Europa treba rješavati politikama i ulaganjima u kojima će poljoprivreda biti atraktivan izbor zanimanja. Međutim, politička nesigurnost oko poljoprivredne politike Europske unije odbija investitore i ulaganja, rečeno je na panelu u organizaciji Euractiva održanom prošlog tjedna u Bruxellesu na kojem je sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.
Ruralna područja obuhvaćaju više od polovice površine EU, ali ne iskorištavaju svoj gospodarski i društveni potencijal. Visoka nezaposlenost, starenje stanovništva i odlazak mladih u velike gradove u potrazi za poslom te nedostatak infrastrukture za one koji u tim područjima ostanu samo su neki od gorućih problema s kojima se susreću.
Za Josefine Loriz-Hoffmann, direktoricu sektora ruralnog razvoja u Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije (DG AGRI), ulaganja u ruralnu infrastrukturu uglavnom su pitanje "političke hrabrosti" u državama članicama EU. Europska unija može pružiti okvir, no pojedine države članice moraju odlučiti o svojim prioritetima za investicije, smatra Loriz-Hoffmann.
"Ako želimo ruralna područja i proizvodnju držati na životu, tada moramo privući mlade ljude", rekao je Jannes Maes, predsjednik Europskog udruženja mladih poljoprivrednika (CEJA). On je naglasio kako mladi moraju vidjeti da se isplati živjeti u takvim područjima te da od svoga rada i poljoprivredne proizvodnje mogu živjeti i prehraniti svoje obitelji.
S njim se složio i Stephen Meredith, predstavnik europske udruge ekoloških proizvođača koji smatra kako bi oni trebali biti jezgra politike ruralnoga razvoja.
Petir je naglasila kako je u posljednje četiri godine više od 80 tisuća mladih napustilo uglavnom ruralna područja i iselilo se iz Hrvatske u druge države članice u kojima rade slabije plaćene poslove. "U ruralnim sredinama nužno je stvoriti mjesta u kojima će ljudi živjeti, raditi i imati jednaki pristup infrastrukturi i uslugama iste kvalitete poput onih u gradovima", rekla je Petir.
Kao izvjestiteljica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova Europskoga parlamenta za žene u ruralnim područjima, Petir se posebno osvrnula na te žene rekavši kako su "one te koje se brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi i sudjeluju u procesu proizvodnje hrane". Također je napomenula kako žene čine manje od 50% ukupnog radno sposobnog stanovništva u ruralnim područjima Europske unije, te upravljaju sa svega 30% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
"Tijekom 2014. godine žene su ostvarile oko 35% ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, što je znatan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, a osim toga na poljoprivrednim gospodarstvima brinu o obitelji i domaćinstvu što je često okarakterizirano kao "nevidljivi" rad. Ovo je ujedno i razlog zbog čega moramo regulirati profesionalni status žena koje žive u ruralnim područjima", kazala je Petir.
Sudionike radionice upoznala Petir je upoznala i s problemima s kojima se susreću žene na selu. "Često su ekonomski ovisne o suprugu, za njih ne postoji radno vrijeme, a bore se i s nedostatkom osnovnih socijalnih i mirovinskih prava, poput bitno nižih mirovina ili pak neplaćenog porodiljnog dopusta. Gotovo polovica njih nikada ne odlazi na godišnji odmor, a u vrlo maloj mjeri participiraju u procesima donošenja odluka na lokalnoj i regionalnoj razini", rekla je Petir.
Još jednom je upozorila kako niti jedna država članica Europske unije nije dosad uspostavila tematski potprogram za žene u ruralnim prostorima kakav primjerice postoji za mlade poljoprivrednike, iako je to predviđeno Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj što je jasan pokazatelj, smatra Petir, kako se žene u ruralnim područjima jednostavno ne cijeni dovoljno.
"Vjerujem da se moramo brinuti o ruralnom prostoru - uzimajući u obzir sve njegove stanovnike: cijele obitelji (muškarce, žene i djecu) - jer opstanak ruralnog prostora ovisi o seoskoj obitelji", zaključila je Petir.
Foto: aleksandrpanchenko/bigstockphoto.com
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?