3,36 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta obrađuje se u Srbiji. Bivša vlada u SSP-u se obvezala otvoriti tržište poljoprivrednim zemljištem čak prije nego Srbija postane članica EU, pa će stranci kupovati zemlju u Srbiji već od 2017. godine.
Iako nama susjedna država u najboljem slučaju, u punopravno članstvo Europske unije može pristupiti najranije 2020., Srbija postaje prva država koja je EU dala neobičan ustupak kakav još nije zabilježen u pregovorima sa dosadašnjim članicama.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP) koji je na snagu stupio 18. lipnja 2013. otvara prostor trgovanju oranicama.
Rok u kojem se Srbija obvezala da će po stupanju SSP-a na snagu uskladiti nacionalno zakonodavstvo o poljoprivrednom zemljištu i dopustiti državljanima svih članica Unije, kako pravnim tako i fizičkim osobama, nesmetanu kupnju svojih plodnih oranica je tek četiri godine. Zbog ove neobične odluke političara iz bivše vlade, koji su prema ocjeni srpske javnosti parafirajući 2007. Sporazum, olako pristali na ovaj uvjet, u medijima i javnosti vlada izrazito nezadovoljstvo, a pritisak snosi i sadašnja politička postava.
Od političara se traži da kod Europske komisije inzistiraju na reviziji ovog dijela SSP-a i time isprave ovu, kako kažu - povijesnu grešku. Sadašnji srpski ministar poljoprivrede Goran Knežević, u više navrata javno je izjavio da je poljoprivredno zemljište veliki resurs koji se ne smije rasprodati te da će osobno ustrajati na zahtjevu za revidiranje SSP-a. Glavni argumenti protivnika prodaje oranica strancima velike su odgode koje su kroz pregovaračka stajališta izborile sve nove članice EU. Podsjećaju da je Poljska dobila čak 12 godina odgode, a Hrvatska sedam godina plus još tri dodatne ukoliko dokaže da se dogodila navala stranih kupaca na oranice.
Prema objavama srpskih medija, stranci samo u Vojvodini navodno već drže 23.000 hektara. U Srbiji je oranice kupilo i nekoliko Hrvata. Vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić u Ratkovu ima 2000 hektara zemlje. Ivica Todorić je preuzevši Dijamant i Frikom u portfelj dobio i 8500 hektara, no najveći zemljoposjednik je Petar Matijević koji je početkom devedesetih preselio iz Zagreba u Novi Sad. Osim što je vlasnik lanca mesnica i velike klaonice on danas drži i više od 12.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na kojemu je, među ostalim, uzgajao i šećernu repu koju je do zabrane, godinama izvozio u Hrvatsku.
Srbija raspolaže sa 5,49 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a obrađuje se 3,36 milijuna hektara. Gotovo polovica zemljišta, odnosno 1,92 milijuna hektara je u Vojvodini. U vlasništvu države je 896.427 hektara od kojih je u zakupu 425 tisuća. Na ratarstvo otpada čak 65 posto, pod voćnjacima je 4,7 posto i vinogradima 1,1 posto - dok su ostatak livade i pašnjaci. U registru su 631.122 poljoprivredna gospodarstva, među njima je tek 2567 pravnih osoba.
Foto: RGBStock.com
Tagovi
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Umjesto traktora - tenkovi? Deutz ulazi u posao vrijedan 1,6 milijardi eura
Kako klimatske krize mijenjaju Australiju - prirodu, poljoprivredu i život ljudi
Namjerno izazvao požar kod Imotskog? Uhićen 49-godišnjak
Na dnu Jonskog mora pronađen 2.400 godina star brod s više od 300 amfora vina
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
