Poljoprivrednike je dosad zastupalo oko 1.130 udruga, vrijeme je da se vrati značaj HPK?

Na dnevnom redu Hrvatskog sabora našao se i prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kojim se vraća obvezno članstvo za poljoprivrednike koji dobivaju potpore. 

"Zastupanje interesa poljoprivrednika, osobito OPG-ova, pretežno se provodi putem dobrovoljnog udruživanja u jednu od brojnih interesnih udruga kojih u Hrvatskoj danas djeluje oko 1.130. Ove udruge promiču neujednačene stavove i nisu u mogućnosti interesno obuhvatiti sve gospodarstvenike i kao takve ne mogu predstavljati volju hrvatskih poljoprivrednika u međunarodnim institucijama iako to poljoprivrednici od njih očekuju", rekao je državni tajnik Tugomir Majdak, predstavljajući prijedlog zakona te naveo da je uvođenjem dobrovoljnog članstva došlo do osipanja članstva Komore koja danas okuplja manje od 0,6 posto poljoprivrednika.

Jačanje HPK kao krovne institucije svih poljoprivrednika

Osipanjem članova, naglasio je, dovedena je u pitanje mogućnost izvršenja svih zadaća, no prije svega primarne odnosno prikupljanje jedinstvenih stavova poljoprivrednika, osobito onih koji posluju kao obiteljska gospodarstva, a koja čine 97 posto u upisniku poljoprivrednika. Cilj zakona, zaključio je Majdak, je stvoriti pravni okvir koji omogućuje jačanje Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije svih poljoprivrednika, osobito OPG-ova. 

Na prijedlog zakona, reagirao je i saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović. Prema njemu, uloga poljoprivredne komore u uređenim gospodarstvima je neupitna te HSS od 2009. zagovara ustroj Hrvatske poljoprivredne komore koja bi trebala biti potpora hrvatskoj poljoprivredi i poljoprivrednim proizvođačima, komoru bez čijeg pozitivnog mišljenja ne bi mogao biti donesen niti jedan prijedlog zakona  koji se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju.

"Organizirana poljoprivredna komora nije bila u interesu dosadašnjih politika. Lakše je bilo provoditi politike štetne za poljoprivrednike ako se razgovaralo i dogovaralo s 1.137 udruga poljoprivrednih proizvođača, koliko ih ima u Hrvatskoj, pojedine su uvijek radi osobnog interesa pojedinaca spremno podržavale politike aktualnog ministra", smatra Vlaović. 

Kako je dodao, prijedlog obveznog članstva u poljoprivrednoj komori  možda nije loš, međutim otpor je veliki. Članarina se tumači kao novi namet. Podijeljena su mišljenja OPG-ova, svi su zato da komora bude jaka, da bude ono što treba, da zastupa njihove interese, da imaju koristi od komore jer do sad je objektivno nisu ni mogli imati obzirom da je bila neučinkovita. OPG-ovi sami moraju odlučiti žele li biti članovi Komore, smatra on. 

Komora samo na papiru?

"Resorno ministarstvo i Vlada su u proračunu za 2018. rekli da HPK nije potrebna, nisu osigurana niti sredstva za članarinu u krovnom europskom udruženju poljoprivrednika. Takvim načinom  imati ćemo komoru samo na papiru, neće biti ništa ni od snage komore ni od jačanja poljoprivredne proizvodnje, i dalje ćemo biti podložni uvozu poljoprivrednih proizvoda, smanjenju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, i dalje ćemo imati iseljavanje ne samo iz Slavonije i Baranje nego i iz drugih nerazvijenih regija.

Izvoz poljoprivrednih proizvoda stagnira, a uvoz je enormno porastao. Uvozimo 60 tisuća tona smrznutog tijesta u RH, istovremeno smanjujemo proizvodnju pšenice sa 150 tisuća hektara na svega oko 90 tisuća hektara u Hrvatskoj. Je li to budućnost koju želimo Hrvatskoj i hrvatskoj poljoprivredi? Mislim da nije. Zakon o poljoprivrednoj komori i druge zakone prilagodimo poljoprivrednim proizvođačima i poljoprivrednoj proizvodnji, gradimo politike koje će garantirati daljnji rast i razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj", zaključio je Vlaović.

Podsjećamo, maksimalan iznos članarine neće smjeti prelaziti šest kuna mjesečno, što znači da godišnje može iznositi maksimalno 72 kune. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna.