Poljoprivrednici i ribari protiv ulaska u EU

Prema svemu sudeći, iz izjava pojedinih političkih dužnosnika, pregovori o zatvaranju poljoprivrede i ribarstva P-11 i P-13 idu prema žurnom postupku. Ne znam kako to protumačiti, nego da neki koji pregovaraju u ime hrvatskih građana valjda žele, naravno ako ostanu na vlasti, sebe vidjeti na nekoj od funkcija u EU parlamentu, kaže Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, te dodaje kako je žalosno što ih pritom nije briga što će biti s 4,5 milijuna hrvatskih građana, ni što će jesti i od čega će živjeti. Mlinarić kaže da se poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu ne mogu samo tako zatvarati, jer nitko ne zna što je do sada ispregovarano.
- Neki poljoprivrednici još ne znaju ni što je referentna godina koja se spominje u pregovorima, a kojom je proglašena ova 2011., jedna od lošijih za seljake. Nitko od pregovarača ne govori zašto to ne bi bila 2012., kad ionako nećemo te godine u EU, nego tek navodno 2014., kaže Mlinarić.

Nestajanje proizvodnje

Pregovori o pristupanju Hrvatske u EU započeli su, kako to stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede, početkom listopada 2005., od kada se odvijaju u dvije faze - usklađivanjem naših zakona s pravnom stečevinom EU („screening“), te samim pregovorima koji se odvijaju odvojeno za svako od 35 poglavlja EU zakonodavstva. Resorno ministarstvo nositelj je pregovora u tri poglavlja - Poglavlje 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak, Poglavlje 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor te Poglavlje 13. Ribarstvo. Osim djelatnika Ministarstva u pregovore su uključeni putem radnih skupina predstavnici znanstvenih institucija, agencija, seljačkih udruga i drugih zainteresiranih.

Međutim, Mlinarić, koji je i sam bio član podskupina, kaže da nisu sudjelovali u pregovorima, nego da su se sastali samo jedanput i to 2007., a neke podskupine, kako tvrdi, nisu se nikad niti sastale. “Sudjelovao sam u podskupini za meso i za mlijeko, a sastali smo se samo jedanput. Smatram da se nismo više niti sastajali zato što smo postavljali jako mnogo pitanja koja možda nismo trebali”, kaže Mlinarić, te dodaje kako još ne može vjerovati što se sve sada događa hrvatskom selu koje već ostaje bez seljaka, a kad Hrvatska postane članica EU, smatra da će ostati i bez poljoprivredne proizvodnje.
Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, nešto je više upoznat s pregovorima. “Dobio sam na više od 200 stranica teksta o tome što je sve ispregovarano s EU. Međutim, sve je napisano nerazumljivim rječnikom za obične seljake. Za razliku od njih velike poljoprivredne tvrtke i te kako dobro znaju što im nosi EU i već su se dobro pripremili”, kaže Brlošić, te dodaje da se pregovori s EU svode isključivo na prihvaćanje ponuđenog.

Pusić: S pravom se bune

Zatvaranju poglavlja P-13 o ribarstvu protive se i jadranski ribari zbog neproglašenja ZERP-a (Isključivog gospodarskog pojasa).
- Dio poljoprivrednika s pravom se buni je nitko nikada nije potrudio približiti im šanse koje imaju u EU. Najbolje bi bilo dovesti poljske seljake, koji odlično razumiju s kakvim se poteškoćama i prilikama poljoprivrednici susreću u EU, kaže Vesna Pusić predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. Dodaje kako su se poljski poljoprivrednici kroz nekoliko godina života u EU iz najvećih euroskeptika pretvorili u najveće pobornike članstva u EU.

Autor: Zdenka RUPČIĆ