Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ratarstvo
  • 18.03.2011.

Poljoprivrednici bez novca sijati mogu samo na ugovor

Na slavonskim poljima najviše će se sijati kukuruz i suncokret

  • 1.169
  • 57
  • 0

Na području Osječko-baranjske županije započela je sjetva šećerne repe, zobi i ječma. I dok se očekuje kako će na području županije biti zasijano rekordnih 142.000 hektara, ove godine za razliku od proteklih, ne manjka zainteresiranih ugovarača.

Kako ističe Miroslav Kos, direktor sirovinskog sektora u osječkoj šećerani Kandit Premijer, interes za sjetvu šećerne repe nešto je manji od očekivanja, iako su šećerane ponudile veću otkupnu cijenu. Kos je podsjetio da su sve tri hrvatske šećerane za ovu godinu podigle otkupnu cijenu s 230 kuna po toni, koliko je bilo lani, na 260 kn/t uz prosječnu digestiju 16.
- Do sada smo na području Hrvatske ugovorili sjetvu šećerne repe na 7.500 hektara. Prema informacijama s terena ovog su proljeća poljoprivredni proizvođači više zainteresirani za sjetvu kukuruza. No, unatoč tomu vjerujemo da ćemo uspjeti ugovoriti sjetvu šećerne repe na planiranih 11.000 - 12.000 ha, jer računamo i na šećernu repu s približno 1.000 ha iz Mađarske, kao i na 3.000 ha u Vojvodini, kaže Kos, te ističe da su planirali u Hrvatskoj ugovoriti sjetvu šećerne repe na oko 9.000 hektara, dodavši da su za sada ipak zadovoljni, jer su ugovorili 1.000 ha više nego lani.

Prema riječima Stjepana Komara, direktora IPK Tvornice ulja Čepin, ovog bi proljeća hit sjetve mogao biti suncokret.
- IPK Tvornica ulja Čepin ponovno ugovara proizvodnju suncokreta. U planu imamo ugovoriti sjetvu suncokreta na 7.500 ha. Proizvođačima nudimo robni kredit u iznosu od 3.400 kuna po hetaru, odnosno sav repromaterijal (osim goriva), kojeg smo osigurali uz pomoć naših poslovnih partnera. Ugovaranje proizvodnje je u tijeku i moram reći da je već u nekoliko prvih dana iskazan veliki interes za sjetvu suncokreta, jer poljoprivrednici očekuju visoku otkupnu cijenu, rekao nam je Komar.

Seljacima manjka, kaže Mato Brlošić, predsjednik Brazde, dio još neisplaćenih prošlogodišnjih poticaja od kojih su dobili 40 posto, odnosno 900 kn, a s preostalih 1.100 kn/ha, kažu, lakše bi ušli u novi sjetvu. Bez novca seljaci sjetvu najvećim dijelom ugovaraju kaže Brlošić, te kritizira banke koje poljoprivredu, kaže, ne smatraju proizvodnjom.
- Banke kreditiraju poduzetništvo, obrtnike, odnosno proizvodnju kratkoročnim kreditima s četiri posto kamate. Pitam se što je vrjednije od proizvodnje hrane? To je, istina, proces koji traje malo duže i nije “šaraf”, no ako banke kreditiraju drugu proizvodnju, a Županija subvencionira iznos kamata, zašto se to ne učini i s poljoprivredom, pita Brlošić.

Osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak pojašnjava da Županija ima ugovor s Ministarstvom gospodarstva o subvenciji kamata, međutim prema uvjetima Ministarstva tu nije obuhvaćena poljoprivreda.
- Seljaci su oslonjeni na organizatore proizvodnje kojih ima koliko hoćete, kad su svi zainteresirani uzeti robu, jer će je bez problema moći prodati. Pitanje je hoće li ti organizatori ekstra cijenu robe, koju postignu, htjeti podijeliti sa seljakom, zaključuje Kraljičak.

Pšenica 2,20 ili 1,30 kn?

"Očekujemo povećanu cijenu pšenice, pa bi bilo dobro više uložiti kako bi prinosi bili povećani. S dobrom cijenom i normalnim urodima i seljaci bi ove godine mogli malo 'popraviti' svoje blagajne, no još je rano o tome govoriti. Dok trgovački mešetari kažu kako bi pšenica mogla biti 2,20 kuna, što smatram nerealnim, i nije stvar ponude i potražnje, nego doslovce manipulacija tržištem, očekujem i mislim da ne bi trebala biti ispod 1,30 kn”, kaže Brlošić, zaključujući kako se mnogi neće složiti s njegovim mišljenjem.

Kreditno nesposobni

Željko Kraljičak kaže kako je najveći problem što obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kao fizičke osobe, nisu prepoznata u bankama. “Oni ne mogu svoju temeljnu dokumentaciju - bilancu, zaduženost, BON 1, BON 2, dostaviti bankama, odnosno, seljak može jamčiti samo svojom imovinom. Vrijednost nekretnina je pala i ljudi nemaju što staviti pod hipoteku da bi uzeli kredit. Još prije četiri, pet godina pokušali smo pokrenuti projekt sa skladišnicom koji je prošao u Saboru, ali se nije dalje razvijao. Banke kažu da bi se dokument o skladišnici mogao koristiti kao jamstvo za povrat zaduženja”, pojašnjava Kraljičak.

Autor: Maja MUŠKIĆ / Zdenka RUPČIĆ


Tagovi

Ratarstvo Poticaji Sjetva Ugovor Otkup Cijena Poljoprivredni proizvođači