• Poljoprivreda Slovenije
  • 26.09.2016. 12:00

Poljoprivreda zapinje pod palicom Bruxellesa

Pad obujma poljoprivrede za desetljeće i po 20%. Više od pola zarade na imanju je poticaj. Prosječna starost slovenskog poljoprivrednika je 56 godina. Broj uvjetnih grla smanjen s 2,5 na 1,9. Zbog nemogućnosti vraćanja kredita više od 5% poljoprivrednika je bankrotiralo.

  • 3.510
  • 406
  • 0

Ako ste agrarni novinar, posjet Sloveniji vas ne može ostaviti ravnodušnim. S jedne strane vidite gotovo savršenu infrastrukturu, a s druge veliko nezadovoljstvo gotovo svih sudionika u poljoprivrednom sektoru. U Agrarnoj komori Maribora, poljoprivredu Slovenije nam je skenirao njezin predsjednik Stane Klemenčić.

Izdvajamo samo nekoliko zanimljivih segmenata iz njegovog predavanja. Klemenčić upozorava naše poljoprivrednike da se ne zalijeću s investicijama jer je kontrola uloženog novca i poslovnog plana rigorozna. Evo jednog primjera koji dokazuje ove tvrdnje.

"Mnogo novca smo potrošili na investicije u ruralni turizam. Poljoprivrednici su napravili kuće sa smještajnim kapacitetima. Riječ je o zaista ogromnom novcu. Poljoprivrednici su morali imati studiju izvedivosti koja je trebala opravdati to ekonomsko ulaganje. Pošto je trebalo imati pozitivne indekse, poljoprivrednici su recimo u projektu napisali da počinju s 500 noćenja a završavaju s 1.500 u sedmoj godini.

Nakon sedam godina je došla kontrola koja provjerava jeste li to i ostvarili. Događalo se da poljoprivrednik nije vodio knjigovodstvo o noćenju. Inspektor je naložio poljoprivredniku da vrati dobiveni novac", rekao je Klemenčić. Kako je naveo, riječ je o investiciji od 150.000-300.000 eura. Mnogi su u dokumentaciji navodili kao garanciju da imaju 100 hektara obradivog zemljišta, a u stvarnosti imaju 50. Ali već je bilo kasno, rigorozna kontrola ih je sve sasjekla.

Ulaskom u EU pao obujam i raznovrsnost proizvodnje

Zbog nenamjenskog trošenja novca i nemogućnosti vraćanja kredita, više od 5% poljoprivrednika u Sloveniji je bankrotiralo. Stane Klemenčić kaže da je u toj zemlji, nakon ulaska u Europsku uniju, pao obujam i raznovrsnost proizvodnje.

"Nama je pala samodostatnost. Mi smo 1990.-2000. godine imali samodostatnost proizvodnje od oko 70%. Danas ne prelazimo 50%. Građani nam s razlogom zamjeraju što trošimo mnogo novca za poljoprivrednu proizvodnju, a proizvodimo samo polovicu neophodne hrane. Dobri smo u vinu, mlijeku i govedini. Sve ostalo je problem", naglašava je predsjednik Agrarne komore u Mariboru. On je dodao da su slovenski poljoprivrednici toliko ovisni o poticaju da nikad ne mogu biti ekonomski samostalni. Više od pola zarade na imanju je poticaj, a to nije dobar smjer.

Pad proizvodnje zbog subvencija po hektaru

Stane ističe da je, između ostalog, pad proizvodnje uvjetovalo plaćanje po hektaru umjesto dotadašnjeg po kilogramu.

Dostupno obradivo zemljište se maksimalno koristi

Kako je rekao Klemenčić, poticaji su u početku bili na obujam proizvodnje. Po grlu, za kilogram pšenice i ostalo. Poslije su prešli na površinu - izravna plaćanja. Što više hektara - više novca. A nitko nije pitao hoće li se na tim površinama nešto proizvoditi.

"Danas imamo situaciju da ima mnogo šume. Došli smo do toga da je prosječna starost slovenskog poljoprivrednika 56 godina. Tada razmišljate samo o mirovini, a ne o investicijama", objasnio je Klemenčič.

On ističe da je Bruxelles Sloveniji nametnuo rigorozne ekološke zakone koji su ograničili poljoprivrednu proizvodnju, a samim tim je otvoreno tržište za jeftinije prehrambene proizvode iz Europske unije.

"Kad smo mi ulazili, interes EU je bio da plasira svoj kapital u Sloveniju i da se nađe slobodno tržište za njihove proizvode. Nametnuli su nam mnoštvo zakona i odredili mnogo posebnih područja na kojima je poljoprivreda ograničena. Više od 2/3 površine Slovenije je u okviru programa Europske komisije Natura 2000. Poljoprivreda nije zabranjena, ali je ograničena tehnologijom. Na primjer, kada se smije kositi, gnojiti, itd", istakao je Klemenčić. Kako tvrdi, to sve utječe na intenzitet poljoprivrede. Europska unija je natjerala stočare u Sloveniji da smanje broj uvjetnih grla. Na najboljim farmama oni su imali 2,5-3, pa su u prijelaznom razdoblju smanjili na 2,1 a krajnji cilj je da bude 1,9. To su ekonomska ograničenja za tamošnje poljoprivrednike.

Poljoprivredno zemljište pretvoreno u građevinsko

Uz sve navedeno, u Sloveniji je od 2000. godine čak 15% poljoprivrednog zemljišta prevedeno u građevinsko.

"Oko 2005. godine veliki dio najboljeg zemljišta je preveden u građevinsko. Zarada na gradnji je bila i 20%. Onda su građevinari išli po selima da kupe zemljište koje je blizu prometnica. A prostorni plan je ubrzano mijenjan. Danas imamo mnogo praznih stanova jer se čitavo građevinarstvo urušilo", zaključio je naš sugovornik.

Pod šumama 59% teritorija Slovenije

Inače, prirodni uvjeti za poljoprivredu u Sloveniji su relativno loši. Šume prekrivaju 59% državnog teritorija. U odnosu na dio teritorija koji je prekriven šumom, Slovenija zauzima treće mjesto u Europi, odmah iza Švedske i Finske. Oko 80% poljoprivrednih površina se nalazi na nepristupačnim područjima (LFA - Less Favoured Areas). Samo 33% cjelokupne poljoprivredne površine, koja se većinom nalazi u središnjem i sjevero-istočnom dijelu, se koristi kao oranice. Uz to je vinograda 3,3%, voćnjaka 2,6% a ostalo su pašnjaci (60,7%).

I za kraj, kada je o obrazovanju riječ, 6% poljoprivrednika u Sloveniji je bez osnovne škole, završilo ju je 37%, srednju školu je završilo njih 50% - a diplomu visoke škole i fakulteta ima samo 6% poljoprivrednika. Posebna priča je nezadovoljstvo načinom na koji je organizirana agrarna komora. Međutim, o tome će biti riječi neki drugi put.


Tagovi

Slovenija Poljoprivreda EU Poticaji Zemljište


Autor

Đorđe Simović

Agrarni novinar 15 godina. Objavljuje u tiskanim i elektronskim medijima u zemlji i regiji. Nositelj više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ako može Šimić, što ja ne bi mogao #snaše #belje