Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ante Pezo
  • 15.11.2015. 07:20

Poljoprivreda je najveći pobjednik EU fondova!

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Ante Pezo u ekskluzivnom intervjuu za Agroklub govori o isplati potpora, EU fondovima i uspjesima agencije.

Foto: PIXSELL
  • 3.011
  • 319
  • 0

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), Ante Pezo u ekskluzivnom intervjuu za Agroklub govori o isplati potpora, EU fondovima i uspjesima agencije.

APPRRR je kao tehničko i provedbeno tijelo Ministarstva poljoprivrede, odgovorna za informiranje poljoprivrednih proizvođača o pravima na potpore i provjeru dokumentacije koju prilažu uz svoje zahtjeve, ali i provedbu natječaja Programa ruralnog razvoja.

100 tisuća gospodarstava prima potpore

1. Koliko je tvrtki i obiteljskih gospodarstava pod okriljem Agencije za izravna plaćanja u poljoprivredi, te koliko iznose prosječne potpore za male, srednje i velike poljoprivredne sustave?

U Upisniku poljoprivrednika trenutačno je 181.527 gospodarstava, od toga 175.939 OPG-a. Oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava svake godine ostvaruje izravna plaćanja, uz osnovni uvjet obrađivanja najmanje jednog hektara zemlje. Prava na plaćanja su vezana za hektar, po principu jedan hektar, jedno pravo na plaćanje.

Uz potporu po površini i nove kategorije potpore

Primjerice, čisti ratar koji je prošle godine obrađivao 10 hektara zemljišta ostvario je 10 prava na plaćanja, a jedno njegovo pravo iznosilo je oko 2.355 kuna. Onaj ratar koji je imao proizvodnju duhana imao je veće pravo na plaćanje pa je za 10 hektara pod duhanom dobio 3.800 kuna po hektaru. Kod stočara s isto toliko zemlje, jedno pravo na plaćanje (samo za zemlju) iznosilo je 4.500 kuna zbog povijesnih prava (jer je proizvodio mlijeko, tovio goveda i slično). Naravno, uz to je taj isti stočar dobio i novac po grlu stoke. Vidite i sami da su to tri različita iznosa za isti broj hektara, i to samo za potporu po površini.

Od 2015. godine sustav izravnih plaćanja se potpuno promijenio. Uvedene su nove kategorije potpore, s tim da iznosi isplate neće bitno odstupati od ovogodišnjih. O novom sustavu detaljno smo informirali poljoprivrednike na radionicama u svim županijama, napravili medijsku kampanju, a upravo iz tiska izlazi i brošura koja opisuje novi sustav na jednostavan način (koliko je to moguće).

Predujmom isplaćena polovica novca iz EU dijela potpore

2. Proizvođačima kojeg poljoprivrednog sektora je isplaćena najveća količina predujma za 2015.?

Isplata predujma još nije završena, a isplaćena je polovica novca samo iz EU dijela potpore. Preostaje još drugi dio EU potpore i dio iz Državnog proračuna, i to u dvije isplate sljedeće godine zaključno s 30. lipnja. Listu korisnika potpora objavljujemo sukladno EU regulativi, svake godine do 30. svibnja za prethodnu financijsku godinu. Od ove godine imamo i user friendly tražilicu korisnika potpora za protekle dvije godine. Tražilica je ovdje.

Ne ulazimo u analize Programa ruralnog razvoja

3. Tko su hrvatski rekorderi po povlačenju novca iz EU fondova? Pogoduje li sustav velikim proizvođačima?

Agencija za plaćanja je tehničko tijelo koje provodi natječaje sukladno kriterijima i uvjetima iz pravilnika koje donosi Ministarstvo poljoprivrede temeljem Programa ruralnog razvoja RH koje je odobrila Europska komisija. Svaku prijavu Agencija obrađuje na isti način i ne dijeli korisnike na velike i male.

Liste korisnika su javno objavljene na našoj web stranici, kako za izravna plaćanja tako i za ostale potpore nakon svakog završenog natječajnog postupka. Sve je transparentno. U analize sadržaja Programa ne ulazimo. To nije naš posao.

Tko želi biti informiran - taj jest informiran

4. Kada će se pojednostaviti proces informiranja poljoprivrednika o uvjetima dobivanja potpora i projektnih sredstava, kao i rezultatima natječaja? Na koji način pomažete korisnicima da ostvare poticaje?

Kako mislite pojednostavniti proces informiranja? Živimo u 21. stoljeću - tko želi biti informiran taj i jest informiran. Redovito informiranje je ključna stvar za sve poljoprivrednike i općenito za ostvarenje bilo kakve projektne ideje. Sve informacije o mjerama i natječajima nalaze se na web stranici Agencije za plaćanja. Tu se nalaze brošure, priručnici i Vodiči za korisnike, upute i predlošci, poslovni plan, često postavljana pitanja i odgovori i još mnogo toga.

Dnevno dobijemo 200-tinjak upita potencijalnih korisnika na info@apprrr.hr o tome što im je isplaćeno, može li se i kako sufinancirati neka njihova ideja i slično. Dakle, sve informacije su dostupne javno - u svega nekoliko klikova na web stranici Agencije za plaćanja može se doći do podataka. Našu web stranicu tjedno posjeti preko 10.000 ljudi. Osim toga, svake godine djelatnici Agencije obilaze sve županije i poljoprivrednicima prezentiraju novosti u sustavu plaćanja, odgovaraju na njihova pitanja, slušaju njihove probleme.

Četvrtina korisnika ispunjava zahtjeve samostalno

Kada je riječ o pomoći korisnicima koju pružamo, zahtjev za isplatu izravnih plaćanja poljoprivrednici popunjavaju elektronski već godinama. Četvrtina poljoprivrednika zahtjev popuni samostalno, a onima koji nisu u mogućnosti samostalno popuniti zahtjev - naši djelatnici pomažu da popune zahtjev i ostvare potporu. Volim reći da smo jedini javni servis gdje Hrvat dobiva istovjetnu uslugu kao Nizozemac ili Nijemac.

Nedavno smo naručili anketu o informiranosti poljoprivrednika, da provjerimo radimo li dobro, da vidimo koliko su naši korisnici informirani i što možemo učiniti da to poboljšamo. Rezultati su bili iznenađujući! Suprotno ustaljenom mišljenju o neinformiranosti ruralnog stanovništva koje ne koristi kompjuter i slično, rezultati su pokazali da 63% ispitanih poljoprivrednika koristi Internet, dok se 78% ispitanih poljoprivrednika smatra informiranim o tome kome se i na koji način prijavljuje za novac iz poljoprivrednih EU fondova.

Interesantno je za spomenuti jedno od anketnih pitanja poljoprivrednicima, u kojem smo tražili da predlože način za unapređenje komunikacije s Agencijom za plaćanja - a 69% ispitanih poljoprivrednika odgovorilo je da nema nikakav prijedlog.

Očigledno informiramo dobro.

Posebno cijenimo suradnju s medijima, posebno s Agroklubom, vodećim poljoprivrednim portalom koji ekspresno prenese sve naše informacije koje su važne za poljoprivredne proizvođače.

Nepotpuna dokumentacija razlog mnogim odbijenim projektima

5. Temeljem kojih kriterija je odbijen najveći broj natječaja?

Ako mislite na razloge zbog kojih Agencija donosi odluke o odbijanju sufinanciranja nekih projekata, onda je to zbog neudovoljavanja uvjetima iz pravilnika i natječaja. Primjerice, nepotpunost prijavne dokumentacije, nedostavljanje: ponuda/računa; izjave o nepostojanju sukoba interesa; potvrde o ekonomskoj veličini gospodarstva; dokaza o legalnosti objekta kojeg se želi opremiti i slično.

Provedbeno tijelo kao APPRRR treba imati više zaposlenika

6. Gdje Hrvatska griješi i tko bi nam trebao biti uzor u povlačenju sredstava iz EU fondova? Zašto?

Uzor bi nam svakako trebala biti Poljska, koja je rekorder po povlačenju EU fondova u poljoprivredi. Znakovito je da Poljska u svom Ministarstvu poljoprivrede ima 2.300 zaposlenika, a u Agenciji za plaćanja 11.800. Za očekivati je da ukoliko Hrvatska želi takav rezultat povlačenja EU fondova u poljoprivredi - omjer zaposlenika nadležnog i provedbenog tijela trebao bi biti 1:5,5.

Međutim, povlačenje EU sredstava ne ovisi samo o kapacitetima administrativnog sustava neke zemlje. Povlačenje novca iz fondova uvelike ovisi o aktivnostima lokalne zajednice, o tome koliko je u informiranju i pripremi lokalnog stanovništva angažirana lokalna samouprava, županijske razvojne agencije, lokalne akcijske grupe i druge institucije. Razvoj poljoprivrede i s njom povezanih djelatnosti treba poticati odozdo prema gore. Domaći ljudi najbolje znaju kojom se granom poljoprivrede mogu baviti na svom terenu, i što se od toga može financirati EU fondovima.

6 milijardi kuna godišnje za agrar

Dodao bih ovdje da Hrvatska u svim stupovima europske politike zajedno ima godišnje raspoloživo blizu 800 milijuna eura: 373 za izravne potpore, 333 za ruralni razvoj, 40 za pomorstvo i ribarstvo. Imamo još novac za Vinsku i minsku omotnicu te pčelarski program. To je 6 milijardi kuna godišnje koje su na raspolaganju za unaprijeđenje hrvatske poljoprivrede! Do sada smo objavili desetak natječaja iz programa Ruralnog razvoja, koji ima 16 mjera i 64 operacije, što je sasvim široka lepeza mogućnosti za sve poljoprivrednike, bili oni veliki, srednji ili mali.

Poljoprivreda je najveći pobjednik EU fondova!

7. S kakvim se problemima u radu suočava Agencija za plaćanja?

Pa gledajte, u datim okolnostima Agencija funkcionira izvrsno. Ove smo godine isplatili 3,7 milijardi kuna potpora poljoprivrednicima i ribarima. Od tog iznosa iz EU blagajne povukli smo 2,1 milijardu. Prvi smo po povlačenju EU fondova u Hrvatskoj.

Za svaku vrstu potpore bilo je potrebno provesti posebnu proceduru i kontrolne aktivnosti, u skladu s EU regulativama, jer revizija budno prati svaki naš potez. No, ne prolazi sve uvijek glatko i uvijek može bolje. Volio bih da Agencija kao provedbeno tijelo ima dovoljno vremena pripremiti sustav za svaku promjenu propisa, što često nije slučaj.

Koliko god se to činilo lako, izmjena nekog od uvjeta za potporu zahtijeva čitav niz izmjena u našem informatičkom sustavu - izmjenu softwera, kojoj prethodi izrada funkcionalnih specifikacija, umrežavanje, testiranje i produkcija.

Često se od nas očekuje da preko noći provedemo neku odluku nadležnog tijela, dok istovremeno Europska komisija traži da se svaki posao obavi po akreditiranim procedurama i da ih se o svemu izvijesti putem tog istog informatičkog sustava. Ja to gledam ovako - bolje napraviti kako treba makar i potrajalo, nego dobiti penale EU i dovesti se u situaciju da trebamo vratiti novac u EU blagajnu.

60% djelatnika APPRRR su žene

8. Što bi u budućnosti trebali biti zadaci Agencije?

Naši zadaci bit će isti kao i do sada - operativna provedba EU fondova i pružanje informacija o načinima uspješne, cjelovite i pravodobne prijave za povlačenje novca namijenjenog razvoju hrvatske poljoprivrede.

9. Koliko je zaposlenih u Agenciji za plaćanja i kako su unutar nje podijeljeni poslovi?

Agencija zapošljava ukupno 679 djelatnika (u središnjem i regionalnim uredima u svakoj županiji). Rad naših zaposlenika konstantno nadziru brojne službe i revizori, kako iz Europske unije tako i iz Nadležnog tijela (Ministarstvo poljoprivrede) te neovisnih revizorskih tvrtki, zatim Tijelo za ovjeravanje - Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU (ARPA) te unutarnja revizija APPRRR. U Agenciji 90% zaposlenika ima visoku stručnu spremu, a 60% zaposlenika su žene. Kako su podijeljeni poslovi pogledajte u našem organigramu ovdje.

Ojačali vlastite kapacitete IPA projektima

10. Koji je najuspješniji projekt APPRRR?

Ako mislite na neki projekt koji je Agencija provela za sebe, odnosno jačanje vlastitih kapaciteta, onda svakako moram izdvojiti EU IPA projekte u okviru kojih smo unatrag nekoliko godina financirali: izradu prvog hrvatskog informatičkog sustava za povlačenje novca iz EU proračuna za poljoprivredu; opremanje 21 regionalnog ureda Agencije računalima i namještajem; nabavu opreme za kontrolu na terenu koja je omogućila potpunu mobilnost kontrolorima i kompjutersku obradu podataka na terenu (GPS oprema, laserski daljinomjeri, automobili, fotoaparati). Uz to, obrazovali smo zaposlenike te informirali i anketirali poljoprivrednike o novom sustavu. Cijeli vozni park APPRRR nabavljen je EU sredstvima. Ukratko, time smo Državnom proračunu RH uštedjeli oko 120 milijuna kuna jer smo novac za svoje poslovanje povukli iz EU proračuna.

Agencija za plaćanja je jedina institucija u Hrvatskoj koja je uspjela gotovo cijeli godišnji proračun za svoje poslovanje povući iz Europske unije!

11. Što bi trebalo promijeniti u radu APPRRR?

Reći ću samo kratko - nama je, kao tehničkom tijelu, zbog korektnog obavljanja svakodnevnog posla izuzetno važno da ostanemo izvan dnevno političkih prepucavanja. Ne smije biti politike u našoj butigi!

Foto: PIXSELL


Tagovi

Ante Pezo APPRRR Isplata potpora EU fondovi IPA projekt Proračun Ravnatelj APPRRR Program ruralnog razvoja Tehničko tijelo Agroklub Poljska


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]