Poljoprivreda budućnosti već počela

Poljoprivreda samo laicima izgleda kao djelatnost koja nema puno dodirnih tpčaka sa sUvremenom tehnologijom nazvanom Internet of Things (IoT). Misteriju razotkriva takozvana pametna poljoprivreda (Smart Agriculture).

Evolucija sustava proizvodnje hrane imala je stabilan, spori razvoj, do stavljanja u funkciju traktora i kombajna prije nešto više od stotinu godina. Uvidjevši njihove prednosti veleposjednici su ih kupovali i na taj način najznačajnije unapređivali proizvodnju, prije svega žitarica, ali i drugih usjeva. Prinosi su povećani, a troškovi proizvodnje smanjeni. Kasniji napredak je bio stabilan, ali relativno spor. Do današnjih dana i pojave Farminga 4.0, koji uključuje GPS uređaje, pohranjivanje milijuna podataka, njihovu obradu i na kraju razvoj IoT tehnologije.

Kako 2050. nahraniti 9.5 milijardi ljudi?

Stručnjaci u FAO-u (Food and Agricultural Organisation), Ujedinjenih naroda proučavaju proizvodnju hrane i globalne i dugoročne potrebe stanovništva. Procjenjuju da će do 2050. proizvodnja hrane morati povećati za 70% kako bi se tada nahranilo 9.5 milijardi ljudi.

Veliki izazov, s obzirom na to da je sveprisutna degradacija zemljišta, kao i klimatski izazovi, koji štete proizvodnji hrane. Odgovor je ponuđen u smislu precizne poljoprivrede i racionalnog raspolaganja resursima kao što su sjeme, voda, gnojivo, pesticidi, kako bi se povećala proizvodnja hrane uz smanjenje troškova. Ne treba zaboraviti ni farme na kojima se unapređuje dobrobit životinja uz konstantno poboljšavanje životnih uvjeta, a da se pritom smanjuje upotreba antibiotika i hormona rasta.

"Kako je moj djeda radio" - prošlost

Globalno, ljudi se bave poljoprivredom na temelju iskustva svojih očeva i djedova. Uz to oni su uvjetovani stalnim praćenjem parametara poput klime, vremenskih uvjeta kao i stanja zemljišta. Tradicionalni poloprivrednik mora ukrasti podatke iz te dvije grupe kako bi povećao proizvodnju. Oni koji usvajaju suvremene tehnologije su ipak manjina. Ali manjina koja napreduje, povećava prinose, kvalitetu i tako opstaje na tržištu. Oni koriste podatke sa servera (Clouds). Na njima se obrađuju ogromne količine podataka koje im dostavljaju senzori sa različitih lokacija. Do razine redova usjeva, pojedinačnih stabala voća pa do grla stoke.

Farming 4.0 se već primjenjuje

Uzmimo samo primjer krava na suvremenim farmama. One dobrovoljno idu u izmuzište. Svaka životinja je čipirana. Robot na temelji podataka sa čipa prilagođava aparat za automatsku mužnju. Za to vrijeme životinja dobiva koncentrirani obrok na temelju svojih karakteristika. Robot prvo dezinficira vime. Potom slijedi probna mužnja i analiza mlijeka. Ako je životinja bolesna mlijeko se izdvaja u poseban rezervoar, a veterinar počinje s liječenjem. Ako je krava u estrusu to je signal veterinaru da počne sa oplodnjom.

Nebrojene mogućnosti su korištenja senzora u staklenicima i plastenicima. Sustav na temelju očitanih podataka može regulirati navodnjavanje, temperaturu zemljišta ili osvijetljenost objekta. Prevlažno zemljište može isto tako biti problem za usjev, kao i nedostatak vode. Višak vode istiskuje zrak iz zemljišta i tako usporava rast biljke. Optimalno navodnjavanje pomaže najbržem rastu biljke, smanjenje utroška vode i struje.

Temperatura zemljišta je od velike važnosti za uzgajane kulture. One po tom parametru imaju različite zahtjeve. Kako možemo regulirati temperaturu zemljišta u zatvorenom prostoru? Na temelju materijala koji upijaju ili reflektiraju svjetlost.

Paleta pomoći suvremenih tehnologija poljoprivredi sve više se širi. Tako na temelju optičkog snimanja rajčice možemo sa približnom preciznošću utvrditi koliko ima šećera i kiselina, i na temelju toga odrediti optimalno vrijeme berbe.

Precizna poljoprivreda i digitalne tehnologije se nedovoljno brzo šire

Činjenica je da u Europskoj uniji i razvijenijim agrarnim zemljama sve više poljoprivrednika prelazi na neki oblik takozvane "pametne poljoprivrede". Prema objedinjenim podacima Industrije poljoprivrednih strojeva i opreme u Europskoj uniji 70-80% novih farmi ima ugrađena tehničko-tehnološka rješenja koja spadaju u grupu Farming 4.0. Te inovacije objedinjene su u 450 strojeva za koje komponente proizvodi 4.500 manjih ili većih tvornica u kojima radi 135.000 radnika. Vrijednost tog tržišta procjenjuje se na 26 milijardi eura.

Međutim, prema ocjenama stručnjaka u ovom sektoru širenje precizne poljoprivrede nije na zadovoljavajućoj razini. Recimo, samo 35% prodanih rasipača mineralnih gnojiva ima u sebi elemente precizne poljoprivrede, koji odlučujuće utječu na prilagodbu količine i pravca širenja granula gnojiva. Ovo je razumljivo pošto je ta tehnologija relativno skupa, posebno za manje farmere.

Ogromna ulaganja u "pametnu poljoprivredu"

Nešto će se razvijati ako za time postoji potreba, ali neophodno je da ulaganja budu adekvatna. To je prepoznao i Bruxelles. Fasciniraju podaci da je za zajedničku agrarnu politiku (CAP) od 2014. do 2020. godine predviđeno 100 milijardi eura. U okviru nje za razvoj precizne poljoprivrede kao dio programa "Horizont 2020" samo za 2016. i 2017. godinu odvojeno je 64 milijuna eura.

Od tog novca samo 30 milijuna eura je izdvojeno za Internet of things u pilot projektu "Pametna poljoprivreda i sigurnost hrane". Na ovom polju Europska komisija tijesno surađuje sa Europskom investicijskom bankom kako bi se farmerima omogućila kupovina opreme budućnosti pod što povoljnijim uvjetima.

Foto: Đorđe Simović