Po gospodarenju otpadom Hrvatska je u kamenom dobu

Na zadnjoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane zastupnici su podržali znatno ambiciozniji prijedlog direktiva po kojima će se do 2030. godine najviše 5% otpada smjeti odlagati na odlagališta.

Budući da Hrvatska trenutno odlaže čak 85% svog otpada, a godišnje uvozi 180.000 tona reciklata koji postoje u Hrvatskoj, ali ne može iskoristiti domaći potencijal zbog neadekvatnog prikupljanja, zastupnik Davor Škrlec kao izvjestitelj za novi paket kružne ekonomije iz redova Zelenih smatra kako moramo odmah krenuti s odvojenim prikupljanjem i recikliranjem ako želimo izbjeći penale i ostvariti zadane ciljeve.

Mijenjati stav prema otpadu

"Prilikom usklađivanja tekstova i pregovora koje smo vodili u Europskom parlamentu, očito je kako se Hrvatska za razliku od većine država članica po pitanju gospodarenja otpadom nalazi u kamenom dobu. U Hrvatskoj moramo početi mijenjati svoj stav prema otpadu. Otpad je resurs, otpad je vrijednost, a njegovo pravilno zbrinjavanje može jamčiti građanima manje račune i zdraviji okoliš u njihovim lokalnim sredinama.

Novim prijedlogom direktiva o otpadu Europski parlament postavlja znatno ambicioznije ciljeve od inicijalnog prijedloga Komisije čime odvojeno prikupljanje otpada postaje obavezno i svako miješanje otpada strogo se zabranjuje.

Selektivno razdvajanje otpada i sortirnice

Europski parlament smatra spaljivanje i mehaničko biološka postrojenja zastarjelom tehnologijom; postojeći centri za gospodarenje otpadom s MBO tehnologijom koštali su građane milijardu kuna te će stvarati dodatni godišnji trošak od 200 milijuna kuna (700-800 kuna troška po toni otpada), 60-80% ostatka otpada MBO mora na odlaganje, također proizvode nekvalitetnu mješavinu (RDF) neprivlačnu za spaljivanje zbog loše kalorijske vrijednosti, a izvlačenje deponijskog bioplina je potpuno zanemarivo i u suprotnosti s novim smjernicama za smanjenje odlaganja.

Nova radna mjesta ili penali Komisije?

Imajući u vidu kako smo tek sada usvojili plan gospodarenja otpadom u skladu s načelima kružne ekonomije, a postavljeni cilj nam je do 2030. adekvatno zbrinjavati 95% otpada, Hrvatska mora odmah krenuti s izgradnjom sortirnica i potaknuti građane na selektivno razdvajanje otpada na kućnom pragu. U protivnom umjesto novih 6.000 radnih mjesta samo u sortiranju otpada, očekuju nas penali i odlazak pred Sud Europske unije", poručuje Škrlec.

Kružna ekonomija

Zakonodavni paket kružne ekonomije uključuje šest direktiva: Direktiva o otpadu, Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktiva o odlagalištima otpada, Direktiva o otpadnim vozilima, Direktiva o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima, Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL