Pretraga tekstova
Farmeri ih uključuju u svoje stado zbog snažnog majčinskog instinkta, a vlasnici seoskih ugostiteljskih objekata kupuju ovu pasminu jer je postala turistička atrakcija.
Latvijske krave sa svijetloplavom ili tamnom ultramarinskom bojom kože bile su pred izumiranjem. U 2000. godini ostalo ih je samo 18, a danas je oko 1.500 punokrvnih i hibridnih jedinki.
Posljednji primjerci su pronađeni u baltičkoj regiji Kurzeme, a sada se mogu vidjeti kako pasu na seoskim pašnjacima u centralnim područjima. Radi se o izuzetnoj pasmini koju odlikuje velika izdržljivost i prilagođenost na hladnije klimatske uvjete.
Arnis Bergmanis, voditelj životinjskog parka Ciruli u selu Kalvene, koji služi kao uzgajalište stoke, izjavio je za AFP, a prenosi phys.org kako su najgori dani za ova goveda prošli.
"One su jedinstvene i divne. Drago mi je što im možemo pomoći da napreduju. Sretni smo što možemo pomoći svakom novom farmeru ili vlasniku pansiona da dobije svoju posebnu plavu kravu."
Farmeri ih uključuju u svoje stado zbog snažnog majčinskog instinkta, a vlasnici seoskih ugostiteljskih objekata kupuju ovu pasminu jer je postala turistička atrakcija.
"Ako tele bilo koje boje izgubi majku ili se odvoji, plava krava će ga uzeti i odgajati kao svoje", rekao je Bergmanis.
Ova je pasmina dio identiteta Latvije. Prema legendi, one svoju boju dobivaju iz mora. Po rođenju imaju klasičnu bež boju, ali im se ona brzo mijenja, postaje plavičasta i s vremenom sve tamnija.
Herd the moos? Latvia's symbolic blue #cow back from the brink https://t.co/h10VIAIIPj
— Phys.org Biology (@physorg_biology) January 5, 2022
Nastale su na hladnim obalama Baltika i razvile su prilagođenost da se prehranjuju travama na pješčanim dinama i grančicama grmlja. Njihov pigment utječe i na obojenost mesa te je ono izuzetno tamno. Za sada je mali broj ovih životinja da bi se razmišljalo o klanju i prodaji mesa i mesnih prerađevina.
Farmeri, znanstvenici i entuzijasti su 2006. godine osnovali Udruženje Plavih krava kako bi ih zaštitili. Naime, tijekom socijalističke ere prednost je imala masovna proizvodnja govedine i uzgajanje visokomliječnih pasmina pa je upravo zbog toga ta autohtona pasmina skoro izumrla.
Ona daje manje mlijeka. Godišnje je to oko 5.000 litara, ali je ono kvalitetnije i masnije.
Predsjednica udruženja, Daiga Simkevica u izjavi za AFP ima samo riječi hvale za njihovu prilagođenost na teške uvjete. Ističe da je riječ o snažnoj, nezavisnoj i robusnoj kravi koja može živjeti tijekom cijele godine na otvorenom, čak i tijekom zimskih mrazeva, što mnoge druge ne mogu podnijeti. "Nadamo se da ćemo u budućnosti izvršiti potpunu DNK analizu kako bismo identificirali one gene koji su za nju jedinstveni, jer nikada nije zabilježeno da se ova pasmina zarazila virusom goveđe leukoze."
Ovo udruženje organizira seminare za farmere, vodi preciznu evidenciju kako bi se izbjeglo parenje u srodstvu, radi na održavanju rasta populacije, a također se bavi istraživanjem stoke.
Zahvaljujući popularnoj kazališnoj predstavi iz 1970-ih, plava krava se vratila u javnu svijest, postajući simbolom nestajanja nacionalnog identiteta.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?