Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u 2025
  • 07.01.2025. 14:00

Planovi domaćih poljoprivrednika za 2025: Prvenstveno - preživjeti

Razgovarali smo s nekoliko poljoprivrednih proizvođača, evo što kažu o izazovnoj 2024. i planovima za 2025.

Planovi domaćih poljoprivrednika za 2025: Prvenstveno - preživjeti
Foto: Arhiva OPG Počepan i Hažić
  • 923
  • 93
  • 1

Hrvatski poljoprivrednici suočavaju se s brojnim izazovima, od ekstremnih vremenskih uvjeta i niskih otkupnih cijena do problema s uvozom i nedostatkom radne snage. Razgovarali smo s nekoliko proizvođača diljem Hrvatske kako bismo saznali kako su preživjeli izazovnu 2024. i kakvi su im planovi za ovu godinu. 

"Planovi nisu veliki, neke kulture ćemo saditi manje, neke više. Jedina nova kultura koju ponovno uvodimo je pivarski ječam za izvoz. Iako ga ne preferiramo, nametnik koji napada šećernu repu, na ječmu najteže preživljava, što je ključni razlog za ovu odluku“, kaže nam ratar Marin Bešlić iz Bokšić Luga u Baranji kojemu je šećerna repa značajno podbacila lani.

No, odmah dodaje, za stradalu kraljicu ratarskih kultura, isplaćena im je odšteta. Očekivani prinos unatoč navodnjavanju, nije ispunila ni soja koje su imali nešto manje od 4 tone po ha. 

Što sa šećernom repom koja je ostala u tlu i kako će utjecati na jarine?

Godina je bila teška i za uzgoj krumpira zbog velikih potreba za zaštitom, prisutnosti bolesti i ekstremnih temperatura. Unatoč svim tim izazovima, ostvarili su prinos od 40 tona po hektaru, što ih, s obzirom na okolnosti, ipak zadovoljava.

"Trenutno posijani usjevi, ječam i pšenica, zasad su u dobrom stanju", ocjenjuje dodajući da su s potonjom bili izuzetno zadovoljni i lani. Prinos je bio 9,5 tona po hektaru, a prodali su po cijeni od 200 eura po toni.

Uzgoj jabuke financijski neodrživ 

Nije lako bilo ni voćarima, prvenstveno zbog visokih temperatura i izazovnih klimatskih neprilika

"Nakon cvatnje, jabuke su prebrzo rasle, ali srećom prerađujemo ih u sok, čips i druge sušene proizvode", priča nam Radenko Hažić, vlasnik OPG-a iz Svetog Martina na Muri. 

No, ističe, poseban problem su brojna povlačenja zaštitnih sredstava zbog čega su primorani koristiti alternative i povećati broj tretiranja. Danas, govori nam ovaj dugogodišnji voćar, traktorom prolaze po nasadima i do pedeset puta, što je neodrživo.

"Prije tridesetak godina prskalo se samo osam do devet puta, a danas se preporučuje čak trideset prskanja", upozorava navodeći da takav pristup vodi uništenju tla i voćarske proizvodnje, zbog čega su mnogi voćari ovu godinu završili s gubicima.

Plan za sljedeću godinu im je, kaže – preživjeti. Problemi u voćarstvu traju već dvadeset godina, uključujući visoke troškove rezidbe i radne snage. "Po tradiciji, voćke bi trebalo obnavljati svakih 12 godina, ali to nije izvedivo. Sve vodi prema tome da ćemo prestati s voćarskom proizvodnjom“, dodaje Hažić.

Problemi u voćarstvu traju već dvadeset godina, kaže Radenko Hažić (Foto: arhiva obitelji) 

Planiraju još ove godine odraditi rezidbu, prvenstveno zbog potrebe za sirovinom za vlastitu preradu, no uzgoj jabuka postao im je financijski neodrživ.

"Od maloprodajne cijene voćar dobije oko 20 posto, a ako u 2024. ta zarada padne na 15 posto, to je neprihvatljivo. Onaj tko jednom napusti voćarstvo, sigurno se više neće vraćati", zaključuje Hažić.

Tko će se baviti stočarstvom?

Stočarstvo nam je, također, već duže vrijeme u problemima. 

"Pročitala sam izjave ministra koji stočarstvo označava kao prioritet, ali tko će se time baviti? Došlo je vrijeme jada i bijede, a problemi s kojima se suočavamo nemamo se kome obratiti. Uglavnom smo sami, apeliramo svugdje, ali pomoć ne dolazi. To je začarani krug“, kaže nam Ivana Vukorepa iz Unešića. 

Broj ovaca s kojima se bavi i njezin OPG, iz godine u godinu pada u Šibensko-kninskoj županiji, a s obzirom na trenutni trend, teško je, dodaje, uočiti bolju perspektivu za stočarsku proizvodnju u tom području.

"Još uvijek držimo ovce, no kako stvari stoje, u skoroj budućnosti to neće biti moguće. Svakodnevno se susrećemo s brojnim problemima, kako manjkom poljoprivrednog zemljišta tako i radne snage, a situacija je postala toliko teška da nam je voda došla do grla", upozorava.

S druge strane, alarmanto je i da je sve manje onih koji se žele baviti stočarstvom – mladi odlaze, a stanovništvo na selu sve je starije. 

Bacanje povrća, nikad ranija berba grožđa

Godina je i za povrćarstvo bila prilično loša, a Ivanu Počepanu kao i drugim kolegama, ostavila je gorak trag zbog bacanja više od 10 tona povrća. Jer, sjetit ćete se, u jeku turističke sezone prestali su im otkuplijvati paprike i krastavce.

Prestali im otkupljivati urod: Podravski povrtlari bacili više od deset tona paprike i krastavaca

"Nakon toga, visoke temperature i suša dodatno su smanjile prinos i nivelirale eventualno povećanje cijena lošim urodom. Kako god da okrenemo, rijetko tko je uspio pokriti troškove. Stalno nam savjetuju da budemo konkurentni, ali kad svake godine jedva izvučemo kraj s krajem, pitanje je u što možemo ulagati“, ističe Ivan, vlasnik OPG-a Dravski vrti iz Rogovca.

Dodatni problem je što se ne mogu natjecati s državama izvan EU koje imaju povoljnije uvjete proizvodnje. 

Planovi za sljedeću godinu, kaže, uključuju nastavak proizvodnje s nadom u bolju sezonu. "Svake godine uvodim novitete i promjene kako bih povećao efikasnost jer jedino na taj način mogu napredovati. Međutim, ako tržište nastavi s pritiscima na povećanje proizvodnje, srednji i mali poljoprivrednici bit će prisiljeni odustati, dok će veliki sustavi dominirati", dodao je Počepan. 

Nažalost, ističe, kod nas još nije zaživjela praksa tržnica lokalnih poljoprivrednika kakva je uobičajena na zapadu, gdje kupci direktno kupuju od proizvođača. 

Specifičnost godine, kada je i vinogradarstvo u pitanju, bila je da su berbu započeli čak mjesec dana ranije nego inače. Kako na kontinentu, tako i diljem Dalmacije. A kako nam kažu, iza Iločkih podruma su dvije teške vinogradarske godine. Tijekom 2024. s čak 50 hektara nije ubran ni jedan grozd, a prinos s ostatka vinograda bio je 30 posto manji. Razlog tomu bilo je iznimno dugo i vruće ljeto, praćeno sušnim razdobljem, zbog čega je grožđa bilo manje, a radman slabiji. 

Najranija berba grožđa u povijesti Ravnih Kotara, na Korčuli pamte i raniju

Planovi za 2025. godinu temelje im se na nadi da će klimatski uvjeti biti povoljniji. "Etapno obnavljamo nasade, svake godine dio površina. Od ukupno 350–360 hektara, na pedeset pogođenih ledom vjerojatno neće biti uroda ni sljedeće godine. Unatoč tome, nadamo se da će ova biti bolja, jer bi treća loša godina bila vrlo teško podnošljiva“, govori Vesna Štajner, voditeljica odnosa s javnošću.

Izostala paša lipe

Prošla godina, obilježena sušom i izostankom paše lipe u Vukovarsko-srijemskoj županiji, bila je nešto lošija od prosjeka, ističe i pčelar Franjo Surop iz Vukovara koji se sa suprugom već 15 godina bavi pčelarstvom te godišnje proizvedu 1- 1,5 tonu meda, ovisno o uvjetima.

Neke su paše izostale i prošle godine (Foto: Tin Junušić)

Za ovu godinu odlučili su investirati u modernizaciju prijevoza pčela. Nabavili su platformu i prikolicu koja omogućava lakšu i bržu selidbu pčela na udaljenija mjesta i različite paše, čime će poboljšati efikasnost selidbe i osigurati bolje uvjete za svoje pčele. 

"Planiramo da će biti bolja, ali sve ovisi o vremenskim uvjetima“, zaključuje Surop.

A vi kakva je godina bila vama i koji su planovi?


Tagovi

Ivana Vukorepa Radenko Hažić Vesna Štajner Marin Bešlić Franjo Surop Ivan Počepan Rogovac Vukovar Ilok Bokšić Lug Unešić Sveti Martin na Muri


Autor

Nikola Kučar

Više [+]

Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.