Petorici gazda trećina raspoloživih potpora

Vlasnik osječke grupe Žito Marko Pipunić dobio je 169 milijuna kuna potpora iz Europskog fonda za ruralni razvoj, Mirko Ervačić je za portfelj Osatine izborio 147 milijuna, a Ivica Todorić za članice Agrokora tek 79 milijuna kuna.

Niz nastavljaju Tomislav Kitonić, vlasnik tvrtke Bik, s 38 te Domagoj Belošević čiji je Vrt dobio 37 milijuna kuna. Pet vlasnika je za 20 svojih tvrtki pokupilo 470 milijuna kuna već u prvom natječaju Programa ruralnog razvoja, što je više od trećine raspoloživih potpora, a one su za Mjeru 4 iznosile milijardu i 357 milijuna kuna, piše Božica Babić za Poslovni.hr.

Srušeni EU kriteriji financiranja

Preostalih 887 milijuna kuna iz Mjere 4 bit će raspoređeno na 274 poljoprivredna gospodarstva. Time su se ostvarile crne slutnje, ne samo mnogih poljoprivrednih udruga, već i konzultanata, da će pogodovanom isplatom potpora biti srušeni temeljni europski kriteriji financiranja novih ulaganja radi održivog razvoja i naseljenosti ruralnih područja. Za Mjeru 4, u prvom natječaju bilo je predviđeno tek 630 milijuna kuna potpora, no kako je izazvao golem interes kroz dostavljenih 1.280 projekata uz očekivanje potpora od 2,6 milijardi kuna, ministar Tihomir Jakovina digao je ljestvicu potpora na 1,37 milijardi kuna.

Potrošeno već 50% od iznosa potpora

Time je u startu potrošio čak 50% od iznosa potpora planiranih za podjelu do 2020. U ruralnom programu inače stoji kako će kroz Mjeru 4 tijekom sedam godina biti sufinancirana 1.823 projekta prosječne vrijednosti 993 tisuće kuna. Agencija za plaćanja objavila je liste s prihvaćenim investicijskim projektima iz kojih je razvidno kako će 1,36 milijardi kuna potpora biti isplaćeno za 294 od pristiglih 1.280 projekata. I to kroz model da je spomenutih pet poduzetnika za 20 tvrtki dobilo 470 milijuna kuna, dok će preostala 274 gospodarstva dijeliti 887 milijuna kuna. Liste otkrivaju niz dvojbenih detalja o prihvaćanju projekata nedavno osnovanih tvrtki koje nemaju ni kapitala ni zaposlenika, ali ni iskustva u biznisu za koji su dobili novac iz džepova europskih i hrvatskih poreznih obveznika.

Tvrtke bez prihoda i zaposlenika

Tako su Draško Marinac i Dragan Kukavica s 20 kuna osnovali Chestnut Factory tek 25. veljače 2015. (a rok za natječaj pomaknut je sa 11. veljače na 15. travnja) i za projekt prerade kestenja dobili su 5,6 milijuna kuna. Mario Josipović tvrtku Vaccinium osnovao je 2013. s 10 kuna i te godine nije imala prihoda, lani je ostvarila 56.197 kuna bez zaposlenih, no dobio je 6,3 milijuna kuna za podizanje nasada borovnice. Zanimljivo je da na webu Agencije među podnesenim zahtjevima stoji da je Vaccinium svoj predao 27. ožujka, a u odluci za isplatu potpora navodi se 15. travnja, i to u 18 sati i 15 minuta. Filip i Boris Degoricija tvrtku Sativa osnovali su 2013. U toj je godini prihod iznosio 25.000 kuna da bi u 2014. pao na 10.400 kuna.

PP Orahovica, Vrana i Vina Krauthaker nisu zadovoljili

Oni u kordunskom selu Živković Kosa imaju zemljište čiju su vrijednost procijenili na 632 tisuće kuna, planiraju podići voćnjak i za to im je odobrena potpora od gotovo 15 milijuna kuna, dok je tvrtka Metalfer Steel u vlasništvu Nade Kučinić registrirana u Lovasu 2013. dobila 13,5 milijuna kuna za ulaganje u pogon za preradu voća, a za izgradnju ULO hladnjače, za što je tražila 22,6 milijuna kuna, dobila je odbijenicu.

Istodobno, Agencija je odbila sufinancirati projekte ne samo brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja već godinama uspješno odolijevaju tržišnim turbulencijama i žele se i dalje razvijati, nego i uspješnim tvrtkama poput Vrane iz Biograda ili PP Orahovice, Kutjeva, odnosno farme Angus iz Udbine. Kriterije Agencije nije zadovoljio ni poznati vinar Krauthaker kao ni zadruge Domaće blago i Agro Invest.