Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta predstavio je studiju "Socijalni dijalog kao najučinkovitiji način borbe protiv socijalnog dampinga i neprijavljenog rada u poljoprivrednom sektoru".
Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj u Bruxellesu, predstavljena je studija "Socijalni dijalog kao najučinkovitiji način borbe protiv socijalnog dampinga i neprijavljenog rada u poljoprivrednom sektoru" koju je izradila Grupa poslodavaca profesionalnih poljoprivrednih organizacija u Europskoj uniji (GEOPA-COPA).
Zastupnici članovi Odbora za poljoprivredu pohvalili su izvješće koje poziva na osnaživanje socijalnog dijaloga i pojednostavljenje administrativnih barijera kada je u pitanju učinkovito rješavanje neprijavljenog rada i socijalnog dampinga u poljoprivredi.
U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir naglašavajući potrebu da poljoprivrednici budu bolje organizirani na nacionalnoj razini stvarajući zadruge i proizvođačke organizacije, što može biti važan faktor u pregovoru sa socijalnim partnerima.
Kao izvjestiteljica za žene u ruralnim područjima, Petir je posebnu pažnju skrenula na potrebu za osiguranjem boljeg socijalnog statusa žena koje pomažu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a čiji rad je nevidljiv i neplaćen.
Dvogodišnji projekt, proveden uz podršku Europske komisije, imao je za cilj uhvatiti se u koštac s problemom neprijavljenog rada u europskom poljoprivrednom sektoru kako bi se poboljšala situacija za radnike i kako bi se spriječilo poslodavce da ne prijavljuju radnike. Ključan problem trenutnog sustava je da neprijavljeni rad i rad na crno sa sobom povlače i socijalne prijevare i nepošteno tržišno natjecanje te kao takvi moraju biti suzbijeni.
Izvješće zaključuje kako su nužna administrativna pojednostavljenja po pitanjima zapošljavanja, poreza i socijalne zaštite. Pojednostavljenje administrativnog tereta pomoći će i zaposlenima u poljoprivredi, i poslodavcima, ali i državama članicama.
Predstavljajući izvješće, predsjednik GEOPA-COPA, Chris Botterman istaknuo je:
"Od Poljske do Portugala, od Cipra do Finske, identificirali smo nacionalne probleme, ali i najbolje prakse u poljoprivrednom sektoru za rješavanje pitanja neprijavljenog rada i socijalnog dampinga. Želimo se boriti protiv nepoštenih praksi i nepovoljnih položaja te poduprijeti one koji 'igraju po pravilima'. Zaposlenici moraju u svom radnom odnosu biti tretirani pošteno. Potreban nam je jednostavniji sustav koji pogoduje i radnicima i poslodavcima."
Dobra praksa mnogih država članica izašla je na vidjelo tijekom provođenja ovog istraživačkog projekta. Kada je riječ o pravnoj regulaciji, Španjolska ima regulaciju kroz "tripartite" dijaloge, Litva ima regulacija kroz Tripartitno vijeće Republike Litve dok Francuska ima Nacionalni ugovor o suzbijanju nezakonitog rada.
Zajedničko zaposlenje je specifičan alat koji može pospješiti fleksibilnost u zapošljavanju, posebno u poljoprivredi. Prema radnom ugovoru kod zajedničkog zaposlenja jedna osoba radi za dva ili više poslodavca. U Finskoj zakonodavac razlikuje tri modela ugovora o zajedničkom zaposlenju, u Francuskoj postoji zaposlenička grupa i mogućnosti zajedničkog zaposlenja, Mađarska ima svoj oblik "dijeljenja zaposlenika" dok je u Italiji zajedničko zaposlenje specifično za poljoprivredni sektor.
Sezonski rad je tipičan za poljoprivredu. U nekim državama članicama centralnu ulogu u regulaciji takvih ugovora imaju kolektivni ugovori.
Belgija ima mogućnost zapošljavanja na dnevnoj bazi za sezonske radnike dok je u Španjolskoj sezonski rad uređen glavnim zakonskim okvirom. Neke dobre prakse odnose se na provedbene mjere, a osobito na definiciju inspekcije rada (npr. Francuska); mjera (npr. Nizozemska) ili postupaka (npr. Italija). Ovo istraživanje pokazalo je da se neke dobre prakse u Belgiji, Italiji, Finskoj i Nizozemskoj odnose na inovativne mjere provođenja. Svaka od ovih praksi različite je prirode međutim, sve one imaju isti cilj, a to je da se napravi odmak od tradicionalnog okvira izravne državne regulacije putem "zapovijedanja i kontrole".
Foto: Bigstockphoto/HighwayStarz
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 9 godina
tramvaj što je HSS ?Partija osnovana u Austro - Ugarskoj u vrijeme konjskih i volovskih zaprega , petrolejki !Što je HSS i Petirka ?ŠTETU U RH !Iz Austro - Ugarske imamo promašeno zemljišno zakonodavstvo !U Kraljevini SHS , Srbi sa svojom agrarnom reformom išli su na model poljoprivrednih poduzeća , podjelu srpskim borcima zemlje i pravljenje sirotinje !U Račanovoj Hrvatskoj HSS pravi iznimno veliku štetu seljacima sa izmjenom zakona o poticajima , sa izmjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu pod vodstvom lakrdijaša Pankretića , kojega je prihvatila Petirka , a kojega su od 2001 - 2013 kršile ; općine , županije i gradovi na načanin da u preko 180 lokalnih vlasti nije raspisan ni JEDAN natječaj za prodaju i zakup državne zemlje seljacima !I tako smo u IV Reich - Njemački eu UŠLI SA MINIMALNIM POVRŠINAMA i stočnim fondom !Iz sjedišta Reicha PETIRKA pametuje !Neka kupi zemlju ide na kurs da nauči OVCE čuvati pa da shavti što je PRAKSA a što teorija i DEMAGOGIJA !
Đuro Japaric
prije 9 godina
Drugarice Petir , za drga Broza seljaci su bili klasni neprijatelji pa je odlučio da obitelji mogu imati 10 ha zemlje , pa je dopustio da se i ta površina može smanjivati , pa smo iz Jugoslavije izašli sa prosječnom veličinom imanja 2, 8 ha .Za vrijeme druga Tuđmana i druga Račana , ti si drugarice Petir pravila Todoriće , pa su hrvatski seljaci ostali BEZZEMLJAŠI sa malim imanjima koje većina nas obrađuje REKREATIVNO !Drugarice , sezonski zaposlim dio ljudi prilikom sječe i prodaje božićnih drvaca , kupim markice u FINI , knjižice o sezonskom radu .Sada drug Tolušić , opet piše Zakon o poljoprivrednom zemljištu na štetu seljaka , pa mladim PREPORUČAM , BJEŽITE iz Hrvatske !