Petir: Nije problem u poljoprivrednicima, nego u onima koji iz svojih ureda ne vide stvarnost

"Europski revizorski sud upozorio je kako Europskoj komisiji nedostaju jasne politike usklađene s potrebama poljoprivrednika. Zbog toga ulaganja u Zajedničku poljoprivrednu politiku ne donose očekivane rezultate“, istaknula je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora koja je s Anamarijom Blažević, članicom Odbora, sudjelovala na sastancima ovog suda u Luxembourgu na kojima se raspravljalo o učinkovitosti ZPP-a.

Suradnja s poljoprivrednicima

Kaže, Europski Revizorski sud pozvan je na suradnju s predstavnicima nacionalnih parlamenata, ali i sa samim poljoprivrednicima jer smisao ZPP-a jest da farmeri mogu proizvesti dovoljno hrane po pristupačnim cijenama i na tome zaraditi kako bi mogli prehraniti svoje obitelji.

"Sve dok oni prosvjeduju, to znači da su nezadovoljni s politikama koje se donose. Nije problem u njima, nego u onima koji iz svojih ureda ne vide stvarnost“, dodala je Petir.

Također je predložila da se Sud posebno posveti analizi transfernih cijena trgovačkih lanaca, a s ciljem suzbijanja nepoštene trgovačke prakse i zaštite poljoprivrednika i potrošača.

"Sud odavno naglašava kako su prevelika administracija i dugotrajne procedure glavni problemi u provedbi ZPP-a te to redovito adresira Europskoj komisiji. Također potičemo suradnju i komunikaciju s nacionalnim parlamentima, a prošle smo godine izradili četiri posebna izvješća o ovoj politici“, istaknuo je Tony Murphy, Predsjednik Europskog revizorskog suda.

U pet revizijskih vijeća trenutno je zaposleno oko 900 članova revizijskog, pomoćnog i administrativnog osoblja iz svih država članica EU.

Ograničiti izravna plaćanja velikim proizvođačima

Kako je priopćeno iz Odbora za poljoprivredu, razgovaralo se i o visokim iznosima europskih sredstava koje primaju veliki poljoprivredni proizvođači, umjetnom stvaranju uvjeta kod njihovih korištenja sredstava te plaćanjima koja nisu vezana uz stvarnu proizvodnju već uz broj hektara koji poljoprivrednici obrađuju.

"Preporučili smo EK ispitivanje učinkovitosti država članica u provedbi mjera potpore kako bi se ograničila izravna plaćanja velikim poljoprivrednim proizvođačima, a potpora je vezana uz hektare/površinu na kojoj se obavlja poljoprivredna proizvodnja zbog zasićenja tržišta, pravila Svjetske trgovinske organizacije te izazova vezanih uz klimatske promjene“, istaknuo je James Mcquade, glavi rukovoditelj 1. revizijskog vijeća: Održivo korištenje prirodnih resursa, predstavljajući Godišnja izvješća Suda za 2023. godinu.

Dodao je kako 60 – 70 % europskih tala je nezdravo, dok je 25 % izloženo visokom stupnju erozije, zbog pretjerane upotrebe hranjivih tvari, uključujući stajski gnoj, a što ima negativan učinak na kvalitetu vode i bioraznolikost.

Balans između zelenih ciljeva i poljoprivrede

"Treba pronaći balans između utvrđivanja zelenih ciljeva i održavanja poljoprivredne proizvodnje i pri tome vrednovati dosadašnji doprinos država članica zaštiti okoliša", istaknula je Petir.

Naime, više od 50 % površina u Hrvatskoj nalaze se pod nekom vrstom zaštite temeljem ZPP-a i Natura 2000. Hrvatski poljoprivrednici koriste gotovo upola manje pesticida, antibiotika i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU i nije, naglasila je, prihvatljivo da se pred njih stavljaju nove obaveze.

Također, Petir je izvijestila o Deklaraciji Hrvatskog sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, kojom se druge države poziva na pridruživanje te na promociju ekološke poljoprivrede i turizma. Dodala je kako bi Europska komisija trebala dodatno poticati poljoprivrednike koji ne koriste glifosat i one koji proizvode proizvode s dodanom vrijednošću.