Petir: Može se kad se hoće ili mora, otkup domaćeg voća i povrća veći je u prvih 6 mjeseci

"Na temelju podataka većine trgovačkih lanaca, u prvih 6 mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, otkupljene količine domaćeg povrća povećane su za 11,3% a vrijednost otkupljenog voća povećana je za 18,7%, što je dokaz da se sve može kada se hoće ili kada se mora“, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave u Saboru o izvršenju državnog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine.  

Kako je priopćeno iz Odbora za poljoprivredu, na čijem je čelu, naglasila je također da je u prvih šest mjeseci, vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen za 20 posto što je rezultat pada uvoza od 6 posto, koji se zaustavio na razini od 1,5 milijarde eura. Izvoz bilježi rast od oko 3 posto i iznosi nešto više od 1 milijardu eura. 

Potrebno udruživanje proizvođača 

Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni i gdje postoji problem s niskom konkurentnosti, pa je potrebno jačati prerađivačke kapacitete i prestati izvoziti sirovine kao što su žitarice i uljarice, te uvoziti značajne količine mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda i ulja. 

Baze podataka o proizvođačkim cijenama na razini EU stale bi na kraj dampingu?

Visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća, dodala je, govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača i koncentraciji ponude te njezinoj prilagodbi zahtjevima potrošača.

"Povećanje domaće proizvodnje, preduvjet je samodostatnosti u proizvodnji hrane što jest pitanje nacionalne sigurnosti. Da bi osigurali po poštenim uvjetima plasman domaćeg proizvoda na tržištu, moramo se obračunati s nepoštenom trgovačkom praksom i nelojalnom konkurencijom koja predstavlja uteg oko vrata hrvatskih poljoprivrednika, ali i sve više zabrinutosti izaziva kod potrošača koji se pitaju znaju li ustvari što jedu“, kaže Petir. 

Do kraja godine isplata predujma, u fazi obrade su i potpore sustavu krava-tele

Prema njoj, propisivanjem kvalitete proizvoda i snažnijim kontrolama taj problem mogao bi biti puno manji.

"To nije moguće postići bez ulaganja, no potrebna nam je pravednija distribucija potpora jer nije prihvatljivo niti održivo da 20 poljoprivrednih gospodarstava primaju u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog gospodarstva, a gotovo 70.000 uopće ne prima premda su upisani u Upisnik“, zaključila je.