Petir: Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je potpuna transformacija načina funkcioniranja

Hrvatska je, kako je poznato, samodostatna samo u proizvodnji žitarica i uljarica, no izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode. S druge strane, imamo ima sve prirodne predispozicije za proizvodnju svih vrsta hrane, za kvalitetne poljoprivredne i proizvode dodane vrijednosti, kako za domaće tržište, tako i za turističku potrošnju i izvoz. Međutim, samo prirodni potencijali nisu za to dovoljni, čulo se na konferenciji "Samodostatnost u hrani za održivu budućnost", održanoj u Sisku.

"Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost“, istaknula je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir. 

Diferencijacija domaće poljoprivrede 

U tom smislu bi, kako je rekla, povećanje dodane vrijednosti sektora rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda. Smatra da se sektor treba okrenuti proizvodnji proizvoda koji su prilagođeni specifičnim potrebama kao što su svježi, prilagođeni potrošačima poput praktičnih proizvoda ili gastro delicija te onih koji su prilagođeni tržištu što uključuje kružno biogospodarstvo. Također, i one za koje potrošači smatraju da su više kvalitete te nerijetko ostvaruju više cijene, što će poljoprivredno-prehrambenom sektoru omogućiti odmak od proizvodnje niske vrijednosti.

“Zato trebamo ulagati u preradbene kapacitete za primarne poljoprivredne proizvode, nove tehnologije proizvodnje, jačati logističke i skladišne kapacitete, prijenos znanja, poticati diversifikaciju proizvodnje i naravno prepoznavati potrebe tržišta i mogućnosti proizvođača", istaknula je.

Podsjetila je kako hrvatski poljoprivrednici u ovom programskom razdoblju imaju na raspolaganju preko 5 milijardi eura, no samo financijskim sredstvima ne mogu se riješiti nagomilani problemi u poljoprivredi i ruralnom prostoru koji je izložen depopulaciji i iseljavanju.  

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine te ciljevi Strategije poljoprivrede najavili su planirano povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna do 2030. godine, povećanje produktivnosti rada za 60%, udvostručenje prosječnog dohotka poljoprivrednika, smanjenje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25%, rast udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20% i povećanje udjela mladih poljoprivrednika na 20%.  

S tom namjerom, navela je, planirano je povećanje obujma proizvodnje u govedarstvu, svinjogojstvu i kod trajnih nasada. Planirana je izgradnja regionalnih skladišno distributivnih centara, povećanje udjela proizvođača u kratkim lancima opskrbe hranom, povećanje udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi i zaposlenih u biogospodarstvu, dodatnih 25.000 ha pod navodnjavanjem, 40%-tno povećanje pristupa novoj infrastrukturi i temeljenim uslugama na ruralnim područjima, ali i dodatna ulaganja u razmjenu znanja i inovacija. 

Ukloniti administrativne prepreke 

Hrvatski Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, rađen je vodeći se ciljevima Strategije poljoprivrede čiji su ciljevi ambiciozni, no nisu nedostižni, a procjenjuje sa kako će u njihovu realizaciju biti potrebno uložiti 7,5 milijardi EUR-a za hrvatske poljoprivrednike, ali i otkloniti mnogobrojne administrativne, tehničke i druge prepreke koje stoje na putu transformaciji domaće poljoprivrede i ostanku ljudi na hrvatskom selu.  

Naglasila je da je Odbor za poljoprivredu predložio, a Hrvatski sabor jednoglasno podržao da se zaduži Ministarstvo poljoprivrede za izradu i usvajanje općih standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode namijenjene krajnjim potrošačima. Također, da se zaduže Ministarstva poljoprivrede i gospodarstva da prilagode postupke zelene javne nabave kojima bi se osigurala minimalna zastupljenost od 20 posto ekoloških i integriranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom. 

"Povećanje produktivnosti proizvodnje podrazumijeva i učinkovitiju upotrebu poljoprivrednog zemljišta", istaknula je Petir.