Gotovo polovica svjetskih poljoprivrednika svake godine doživi akutno trovanje pesticidima, pokazuje nova studija. Istodobno, globalna potrošnja pesticida nastavlja rasti i danas je dvostruko veća nego 1990. godine.
Između 402 i 433 milijuna slučajeva akutnog trovanja pesticidima među poljoprivrednicima i sezonskim radnicima u poljoprivredi zabilježi se diljem svijeta svake godine, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Frontiers in Public Health, piše Euronews.
Istraživači procjenjuju da je godišnje pogođeno oko 46 posto svjetske poljoprivredne populacije. Prema njihovim podacima, u svijetu danas živi približno 934 milijuna poljoprivrednika.
Unatoč desetljećima međunarodnih nastojanja da se smanji štetan utjecaj pesticida, njihova se uporaba povećava. Globalna godišnja potrošnja od 1990. godine udvostručila se i dosegnula 3,8 milijuna tona u 2023. godini.
"Ne možemo više prihvaćati da su ljudi koji rade na poljima i uzgajaju našu hranu izloženi štetnim pesticidima i da zbog toga obolijevaju", izjavila je Susan Haffmans iz organizacije Pesticide Action Network (PAN) Germany, koja je naručila istraživanje.
Najveće stope trovanja zabilježene su u južnoj Aziji, a slijede jugoistočna Azija i istočna Afrika. Najvišu nacionalnu stopu ima Burkina Faso, gdje je, prema procjenama, pesticidima svake godine otrovano gotovo 84 posto poljoprivrednika.
Europa je jedina velika svjetska regija u kojoj je potrošnja pesticida od 1990. godine smanjena. Autori studije to povezuju sa strožim regulatornim mjerama.
U Hrvatskoj osamdesetak akutnih trovanja pesticidima godišnje! A kroničnih?
Iako su zahvaljujući tim mjerama procijenjeni godišnji smrtni slučajevi vrlo niski, od samo dva u zapadnoj Europi do oko 60 u istočnoj Europi, problem akutnih trovanja koja ne završavaju smrtnim ishodom i dalje je velik.
Najviše je pogođena južna Europa, gdje se procjenjuje da oko 32 posto poljoprivrednika godišnje doživi trovanje, što predstavlja više od 1,5 milijuna slučajeva. U zapadnoj i istočnoj Europi udio je znatno manji i iznosi oko šest posto.
Istraživači upozoravaju da su podaci za istočnu Europu posebno ograničeni. U analizi je trenutačno zastupljena samo Mađarska, pa bi stvarni razmjeri problema u toj regiji mogli biti veći nego što pokazuju dostupne procjene.
Autori zato pozivaju na hitno djelovanje na međunarodnoj, nacionalnoj i istraživačkoj razini. Među preporukama su bolji sustavi praćenja trovanja, kvalitetnija edukacija stručnjaka koji rade s pesticidima te provedba cilja Ujedinjenih naroda da se do 2035. godine postupno izbace iz uporabe najopasniji pesticidi.
Problem dodatno otežava nedovoljno prijavljivanje slučajeva. Mnogi poljoprivrednici nemaju odgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi, dok zdravstvenim djelatnicima ponekad nedostaje obuka za prepoznavanje i evidentiranje trovanja pesticidima.
Sheila Willis iz britanskog ogranka PAN-a upozorava da je poljoprivrednicima potrebno omogućiti pristup sigurnijim alternativama, kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, ali i zdravlje njihovih obitelji.
Tagovi
Autor
Traktorom preorao 200 metara nove ceste: Šteta bi mogla dosegnuti 90 tisuća eura
Užas na austrijskoj farmi: 400 svinja uginulo, 1.000 nestalo
Zaposlio pomoćnike za žetvu, a oni mu ukrali gorivo vrijedno gotovo 700 eura
Između polja: Težačka svakodnevica dviju sestara poljoprivrednica
Na čelnu funkciju Udruženja poljoprivrede HGK izabran Miroslav Božić
Turniški: Bjelovarski sajam ima snažno ime, a naš je posao taj potencijal koristiti cijele godine
Farmeru nestalo 16 goveda: Susjed ih tajno zaklao i meso pustio u prodaju
USKOK objavio nalaze o otpadu u Gospiću i Varaždinu, mikroplastika pronađena u podzemnim vodama
