Pčelari pretrpjeli štetu od oko 9 milijuna eura

S godišnje skupštine Hrvatske udruge pčelara proizvođača održanoj u nedjelju na 'Pustari Višnjica' najveći hrvatski proizvođači meda upozorili su kako, osim Virovitičko-podravske županije, niti jedna županija, nitko lokalnoj samoupravi ili državni, nije pokazano želju da pčelarima ublažili posljedice stradavanja gotovo 42 posto pčelinjih zajednica u zimi između 2007. i 2008. godine.

Procjenjuje se da su pčelari tada pretrpjeli štetu od oko 9 milijuna eura što je presudilo u prošlogodišnjem podbačaju proizvodnje meda u količini od oko 5 tisuća tona ili trećinu manje nego prethodne godine. Stoga je 2008. godina bila godina oporavka od šteta koje su pčelari, uz velika odricanja, sami sanirali. Na strano tržište izvezeno je oko 1500 tona meda, a trećinu hrvatskog izvoza ostvarili su pčelari s virovitičkog područja.

Novca ima za uvozni, ali ne i hrvatski med?

- Da je takva nesreća zadesila bilo koju drugu granu gospodarstva pomoć države zasigurno ne bi izostala. Temeljem 'famoznog' zahtjeva Koordinacije tvrtki pčelarske proizvodnje, trgovine i distribucije za uvozom meda mi nismo protiv, ali tek nakon što se otkupi i naplati sav med naših pčelara. Ako netko u državi ima sredstava za plaćanje unaprijed meda iz uvoza, onda se moraju pronaći i sredstva za isplati otkupljenog meda hrvatskih pčelara, izjavio je predsjednik Željko Vrbos.

Državni inspektori pojačali nadzor kao da je med najveće zlo u Hrvatskoj?
Pčelari su se žalili i da državni inspektori pojačano nadziru med u kafićima, restoranima, trgovinama, sajmovima, punionicama meda i kod pčelara, pa ispada da je med postao prioritet državnim inspektorima, kao da je med najveće zlo i opasnost u Hrvatskoj. O pčelarenju u EU hrvatskim pčelarima govorio je Petar Bross, predsjednik Pčelarskog saveza Republike Mađarske koji je potvrdio da osim 4,5 eura po pčelinjoj zajednici pčelari u EU ne ostvaruju nikakve druge izravne potpore te da je tržište meda otvoreno za sve proizvođače meda.

Tekst: Dragutin Šantoši