Pao izvoz pšenice, a rastao soje - što se uvozilo, a što izvozilo iz EU?

Objavljeni su najnoviji podaci o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u Europskoj uniji.

Kako navodi Europska komisija, oni pokazuju da je ukupna vrijednost tih proizvoda (uključujući uvoz i izvoz) za razdoblje od siječnja do rujna prošle godine iznosila 239,5 milijardi eura. To je povećanje od 6,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Naime, izvoz je bio osam posto veći i iznosio 145,2 milijarde eura dok je uvoz porastao za 3,5 posto na 94,2 milijarde eura. Prema tim podacima, to održava ukupni suficit u poljoprivredno-prehrambenoj trgovini od 51 milijardu eura za prvih devet mjeseci 2021., što je povećanje od 17 posto u odnosu na godinu prije.

Najveći porast bilježi izvoz u Sjedinjenje Američke Države uz povećanje od 15 posto. Prema EK, to su prvenstveno potaknuli vino, žestoka piće i likeri te čokolade i slastice. Izvoz u Južnu Koreju također je porastao zbog svinjskog mesa, vina i pšenice, što je porast od 593 milijuna eura. Takav je slučaj i sa Švicarskom, koja bilježi rast izvoza od 570 milijuna eura. Dok je ukupni u Kinu porastao za 504 milijuna eura, a izvoz svinjskog mesa iz Unije u tu je zemlju pao za 13 posto u odnosu na lani.

Prvi put 2021. je onaj u Ujedinjeno Kraljevstvo premašio vrijednost u istom razdoblju 2020. i porastao za 166 milijuna eura (0,5 posto). Nasuprot tome, zabilježeno je značajno smanjenje vrijednosti izvoza u Saudijsku Arabiju (-447 mil. EUR), Hong Kong (-141 mil. EUR) i Kuvajt (-115 mil. EUR).

Najveći uvoz iz Brazila

Što se tiče uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, najveći rast zabilježen je kod proizvoda iz Brazila, a porastao je za 1,4 milijarde eura ili 16 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Veći je i onaj iz Indonezije (+601 mil EUR), Argentine (+545 mil. EUR), Australije (+541 mil. EUR) te Indije (+388 mil. EUR).

Prijavljen je značajan pad uvoza iz nekoliko zemalja, od kojih je najznačajniji onaj iz Ujedinjenog Kraljevstva od 2,9 milijardi eura ili 27 posto i to zbog tropskog voća, orašastih plodova i začina.

Došlo je i do pada uvoza iz SAD-a, Kanade, Novog Zelanda i Moldavije.

Što se uvozilo, a što izvozilo?

Što se tiče kategorija proizvoda, u razdoblju siječanj-rujan bilježi se veliki rast vrijednosti izvoza vina i to za 30 posto te žestokih pića i likera za 28 posto. Ostala značajna povećanja vrijednosti zabilježena su kod uljane repice i suncokreta te čokolade i konditorskih proizvoda. Međutim, prema podacima EK došlo je do značajnog pada izvoza hrane za dojenčad i pšenice.

Što se tiče vrijednosti uvoza najveći rast bilježe uljane pogače i to u vrijednosti od 1,2 milijarde eura, slijedi soja s 1,2 milijarde eura te palmino ulje sa 723 milijuna eura. U međuvremenu, najveći pad vrijednosti uvoza bilježi tropsko voće, orašasti plodovi začini, voćni sokovi, vina, vermut te jabučni i vinski ocat.