Pametno: Privatno zemljište treba predstavljati okosnicu razvoja poljoprivrede

Službena kampanja predstojećih parlamentarnih izbora, koji će se održati prve nedjelje mjeseca srpnja, samo što nije započela. Kako smo i najavili, na Agroklubu ćemo vam narednih dana predstaviti kandidate i programe političkih opcija izbora 2020, s naglaskom na poljoprivredu. 

Prvi od njih je dr. sc. Branimir Urlić, član predsjedništva stranke Pametno, koja čini novu koaliciju političkog centra zajedno sa Strankom s imenom i prezimenom i Fokus.

U intervjuu za naš portal osvrnuo se na sigurnost hrane, bivšeg ministra i sadašnju ministricu, sustav potpora, aferu Vjetroelektrane i niz drugih društvenih, a onda i agrarnih tema. 

Okrupnjavanje, udruživanje, navodnjavanje i samodostatnost

Iza nas je turbulentno razdoblje pandemije koje je pokazalo važnost domaće proizvodnje hrane. Što ćete učiniti da bi domaća poljoprivreda dobila veći značaj i ekonomski obujam? Koje su mjere Vašeg programa vezane za poljoprivredu? 

Situacija s pandemijom je samo pokazala da imamo neuređen sustav u kojem je puno teže ciljano usmjeriti i odrediti se kod provođenja interventnih mjera koje je Ministarstvo poljoprivrede ponudilo. Posljednjih dvadesetak godina obilježio je stalni pad proizvodnje hrane i stagnacija u korištenju novih tehnologija te se i mjere koje su ponuđene putem Programa ruralnog razvoja i Strategije poljoprivrede nisu provodile u zadanom obimu pa se ne može ni očekivati ikakav napredak na tom polju. Naš program je baziran na opće poznatim potrebama hrvatske poljoprivrede i jasnom provedbom najbitnijih mjera i ciljeva kao što su: okrupnjavanje zemljišta, udruživanje proizvođača, podizanje razine samodostatnosti, navodnjavanje i podizanje kvalitete života u ruralnim prostorima.

U proteklom mandatu imali smo dvoje ministara poljoprivrede (Tomislav Tolušić, Marija Vučković), kako ocjenjujete njihov rad? Imate li kandidate koji mogu preuzeti kormilo i razviti proizvodnju hrane te unaprijediti ruralni prostor? Imate li već konkretna imena?

Tomislav Tolušić je napustio Vladu zbog poznatih problema s ispunjavanjem imovinske kartice, a njegovo djelovanje je više bilo usmjereno na izgradnju vlastitog PR-a nego na stvaran rad i pomoć poljoprivrednom sektoru koji zahtijeva strateško planiranje. Nova ministrica Vučković je nastavila s politikom svog prethodnika i po dosad viđenom, djelovanje je bazirala više na administrativnim mjerama i procedurama. U Hrvatskoj dosadašnje prakse nisu pokazale da se na pravi način biraju ljudi sposobni uhvatiti se u koštac s problematičnim sustavima, kao što su ministarstva. Ako postoji politička volja, velika je mogućnost izbora kvalitetnih ljudi unutar i izvan sustava koji bi bili sposobni provesti potrebne reforme.

Parlamentarni izbori 2020 - što donose hrvatskoj poljoprivredi?

Gledajući rezultate domaćeg agrara, postavlja se pitanje treba li mijenjati sustav potpora. Što mislite o današnjem modelu? Posebice su glasne pritužbe naših OPGova da veliki dobivaju previše dok malima ostaju tek mrvice, nedovoljne za razvoj. Treba li mijenjati smjer Programa ruralnog razvoja?

Uzimajući u obzir da nam se poljoprivredna proizvodnja smanjuje već dugo te da nam mnogo, s tim vezanih parametara također ide u "minus", potrebno je izvršiti sveobuhvatnu analizu mjera da bi na stručan i nepristran način mogli izvršiti potrebne promjene bez pogodovanja interesnim skupinama i ne uzimajući u obzir samo vrijeme između dva izborna ciklusa. Poljoprivreda zahtijeva dugoročno promišljanje.  

S obzirom na recentnu aferu Vjetroelektrane, sumnje na lažiranje eko poljoprivrede i brojne profesionalne lovce na potpore, je li sustav kontrole dodjele sredstava dovoljan?

Sad je i utvrđeno da sustavi upravljanja i kontrole nisu bili spremni na veliki interes za EU fondovima nakon značajnog povećanja sredstava u trenutnom financijskom razdoblju. Nadamo se da će isto biti ispravljeno u narednom periodu uz stručnu evaluaciju postojećih mjera.

Branimir Urlić: Izvozni potencijal bazirati na prodaji proizvoda dodane vrijednosti

Što vidite kao najveći izvozni potencijal domaće poljoprivrede? Kako ga realizirati?

Iako RH za mnoge poljoprivredne kulture nema dovoljnu samodostatnost, a i vrijednost uvoza je veća od izvoza, pozitivno je da posljednjih godina izvoz raste. Budući da za mnoge kulture ionako moramo postići samodostatnost, izvozni potencijal trebamo bazirati na prodaji proizvoda dodane vrijednosti, a ne sirovina. Najveći deficit Hrvatska bilježi u razmjeni mesa, mliječnih proizvoda te voća i povrća što upućuje na lošu strukturu poljoprivredne proizvodnje i nisku produktivnost, te činjenicu da EU sredstva i mjere ruralnog razvoja još uvijek ne daju rezultate. U aktivaciji ovih sektora treba tražiti najveće pomake.

Kako mislite unaprijediti domaće tržište poljoprivrednih proizvoda? Do kada će stranci na našoj obali jesti odreske iz Argentine uz talijansko povrće i voće iz Španjolske?

Mislimo da neprestano treba promovirati ideje o udruživanju proizvođača koji bi povezani imali puno bolji nastup na tržištu te u tom smjeru treba ponuditi više mjera. Razjedinjenost proizvođača, usitnjenost proizvodnje i neorganiziranost već su prepoznati kao ključni problemi.  Kod podizanja konkurentnosti aktivnosti i sredstva treba usmjeriti u rješavanje tih zapreka.

Ulagati u radno intenzivne kulture i stočarstvo

Mnoga se sela prazne, depopulacija je sve češća pojava. Koje mjere mislite provesti da zadržite mlade na selu? Do kada ćemo u pojedinim dijelovima RH gledati napuštene sablasne objekte zarasle u šikaru?

Smjer naše poljoprivredne reforme, moraju biti ulaganja u radno intenzivne kulture (voće, povrće), kao i u stočarstvo, a pametnim korištenjem poljoprivrednih fondova za ove aktivnosti je potrebno osigurati sredstva za viša ulaganja u opremu i edukaciju radne snage, kao i primjerenu logistiku.

Također, mi u Pametno smatramo da se u beskrajnim raspravama o državnom zemljištu zaboravlja na potrebu aktiviranja privatnog poljoprivrednog zemljišta, koje obuhvaća više od 70% ukupnih površina i koje bi, logično, trebalo predstavljati okosnicu razvoja poljoprivrede i s njom povezanih poslovnih subjekata.

Dr. sc. Branimir Urlić rođen je 1979. u Splitu gdje gdje radi kao poslijedoktorand – asistent radi na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša. Njegovi znanstveni i stručni interes su agroekologija, ishrana bilja i povrćarstvo te se iz navedenih područja usavršavao u Njemačkoj i SAD-u. Suradnik je na više nacionalnih i međunarodnih projekata, kao i autor više znanstvenih radova. Gradski vijećnik u Splitu. 

Hoćete li i kako kompenzirati očito buduće smanjenje EU omotnice za poljoprivredu? 

Iako novi proračun EU predviđa smanjenje dijela proračuna za poljoprivredu i ruralni razvoj, zbog novih potreba zajednice država (inovacije, mladi, sigurnost) to smanjenje za RH i nije pretjerano veliko (oko 5%) te je puno manje od drugih država tranzicije. Smatramo da se može nadomjestiti kvalitetnijim povlačenjem sredstava koje je dosad bilo zabrinjavajuće nisko. EU najavljuje pojednostavljenje administrativnih zahtjeva i povećanje fleksibilnosti te jasnija pravila za provedbu programa što znači da će se sva odgovornost pravilne provedbe usmjeriti na kvalitetan rad hrvatske administracije.