Pad prodaje traktora u svijetu – preokret trenda nije na vidiku

Nepovoljan trend u poljoprivrednom i industrijskom sektoru u prvih šest mjeseci 2024. godine doveo je do pada prodaje traktora od 12 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Razlog leži u visokim cijenama sirovina i energije, koje su povezane s geopolitičkim čimbenicima i ratom na Bliskom istoku – dok su restriktivne monetarne politike koje se provode radi obuzdavanja inflacije smanjile pristup kreditima i usporile ulaganja. Usto, nepovoljan trend u primarnoj proizvodnji doveo je do smanjenja ulaganja u tehnologiju.

Istodobno, poljoprivreda nije doživjela značajan napredak u smislu proizvodnje i profitabilnosti.

Preokret trenda se ne očekuje u skorije vrijeme, upozorili su iz  talijanskog udruženja prodavatelja mehanizacije FederUnacoma jučer u Bologni, povodom otvaranja svjetskog sajma mehanizacije 24. EIMA International.

Sva svjetska tržišta u padu

Po pitanju prodaje mehanizacije sva referentna tržišta, takoreći, gube tlo pod nogama.

Indija, koja posljednjih godina bilježi gotovo neprekinuti uzlazni trend, pala je za 10 posto, kao i Kina, dok su Sjedinjene Države pale za 12 posto.

Zapadna Europa također je u minusu, s dva glavna nacionalna tržišta, francuskim (-8 posto) i njemačkim (-1 posto). Značajan pad zabilježen je u Kanadi (-16 posto), Japanu (-28 posto), Rusiji (-32 posto) i Turskoj (-20 posto).

Na papiru smo bolji od Slovenije i Austrije, ali imamo drastičan pad prodaje traktora

Do kraja 2024. godine ukupni broj prodanih traktora u svijetu neće premašiti 2 milijuna jedinica. To će biti najniža razina od 2016. godine, budući da je u razdoblju 2017. – 2023. broj prodanih na globalnoj razini iznosio prosječno 2,2 milijuna jedinica, s vrhuncima prodaje 2021. (2,5 milijuna) i 2022. (2,4 milijuna).

"Potreba za poljoprivrednim tehnologijama će rasti, potaknuta povećanjem globalne populacije na 10 milijardi ljudi do 2050. godine pa će biti potrebno povećati poljoprivrednu proizvodnju za 50 posto“, izjavila je Mariateresa Maschio, predsjednica udruženja FederUnacoma.

Naglasila je da se mehanizacija mora prilagoditi ekološkom i klimatskom kontekstu poljoprivrede, te podržati rješavanje problema povezanih s nedostatkom vodenih resursa i gubitkom plodnosti tla.

Klima neizvjesnosti ogleda se u trendu talijanske proizvodnje poljoprivredne tehnologije koja će 2024. godinu zaključiti sa značajnim padom u odnosu na lanjsku. Prognoze udruženja FederUnacoma govore o padu od 19,5 posto. Ukupna vrijednost proizvodnje je 13,2 milijarde eura, odnosno 3,2 milijarde manje nego prethodne godine.

Azija i Afrika - nova tržišta u razvoju

U nadolazećim godinama u prvom planu će i dalje biti tržišta Europe i Sjeverne Amerike, ali će sve veću ulogu imati zemlje poput Indonezije, Vijetnama, Filipina i Tajlanda, koje već bilježe rast proizvodnje specifičnih strojeva. 

Razlog je rast stanovništva, koji je izvor ove rastuće potražnje za poljoprivrednim tehnologijama. Isto vrijedi i za Afriku počevši od Nigerije, Etiopije i Demokratske Republike Kongo.

Međutim, uvoz poljoprivrednih strojeva također raste u drugim mnogoljudnim zemljama jugoistočne Azije.

Vijetnam (100 milijuna stanovnika) očekuje povećanje uvoza za 6,2 posto godišnje u sljedeće četiri godine; Filipini (110 milijuna stanovnika) trebali bi povećati uvoz za 7,8 posto u sljedeće četiri godine, dok se očekuje da će Tajland (71 milijun stanovnika), nakon vrlo sporog rasta u posljednjih 15 godina koji iznosi samo 1 posto prosjeka godišnje,doseći porast od 6,8 posto do 2027. godine.

Demografska varijabla još je utjecajnija na afričkom kontinentu ako se prognoze pokažu točnima da će samo subsaharska Afrika činiti 50 posto rasta svjetskog stanovništva 2050.

Nigerija već ima 230 milijuna stanovnika, a očekuje se više od 400 milijuna do 2050. godine, što će je učiniti trećom najmnogoljudnijom zemljom na svijetu.

Slijede je Etiopija i Demokratska Republika Kongo. Obje imaju znatno više od 100 milijuna stanovnika te će imati značajan rast u sljedećih 20 godina, pa se predviđa da uđu u TOP 10 najmnogoljudnijih zemalja na planeti.

U Nigeriji se trenutno koristi samo 46 posto obradive zemlje, a u Demokratskoj Republici Kongo trenutno se za poljoprivredu koristi svega 10 posto obradivog zemljišta. Stoga je stavljanje novih zemljišnih površina u proizvodnju prioritet za ove i druge zemlje na afričkom kontinentu, što će sigurno razultirati povećanjem potražnje za tehnologijama u neposrednoj budućnosti.