Otpad u Lici: Troskot traži proglašenje kriznog stanja, Vučković najavljuje nastavak sanacije

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot zatražio je danas u Splitu od Vlade proglašenje izvanrednog ekološkog kriznog stanja zbog ilegalnog odlaganja otpada u Lici. Ocijenio je kako je riječ o jednoj od najvećih ekoloških kriza s kojima se Hrvatska suočila.

Posljedice, prema njegovim tvrdnjama, ne bi mogle ostati ograničene samo na područje Gospića i Like, već zahvatiti i područja nizvodno od rijeke Like prema Gackoj, grad Senj te otoke sjevernog Jadrana.

"Prijeti širenje i povećanje utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Ovdje je riječ o ozbiljnoj nacionalnoj veleizdaji i ugrozi nacionalne sigurnosti", rekao je zastupnik.

USKOK objavio nalaz za Gospić: Pronađeno oko 37.000 tona otpada, "vječne kemikalije" u podzemnim vodama

Smatra i da bi država trebala odmah pristupiti sanaciji odlagališta.

"Ne možemo mi čekati nekakvu javnu nabavu tog ilegalnog otpada koji se nalazi ispod zemlje, nego se to mora stavljati u bačve i spremnike i to mora ići duboko ispod zemlje na isti način kao što se sanira nuklearni otpad“, rekao je.

Najavio kaznene prijave

Za nastalu situaciju prozvao je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariju Vučković, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državni inspektorat te lokalne vlasti. Ustvrdio je pritom da su za problem, kako tvrdi, znale sve razine - od države i lokalne samouprave do kompanija uključenih u cijeli proces.

Govoreći o Centru za gospodarenje otpadom Lećevica, Troskot je rekao da se, prema njegovim tvrdnjama, dio otpada iz Dalmacije odlagao na području Like i Benkovca te poručio kako "cijenu toga sada svega plaća Lika". Najavio je i podnošenje kaznenih prijava protiv odgovornih, koje bi, kako je rekao, trebale obuhvatiti cijeli lanac uključenih - od najviših političkih struktura do lokalne samouprave, kompanija koje su sudjelovale u tome, Državnog inspektorata pa do drugih razina.

Troskot je ustvrdio i kako je odlaganje opasnog otpada, prema njegovoj ocjeni, iznimno unosan posao, ocijenivši ga kao "puno lukrativniji i unosniji biznis od kokaina". Dodao je kako Most, prema njegovim riječima, ima saznanja da se već planiraju novi poslovi povezani s odlaganjem opasnog otpada.

Nalaz ne mijenja bitno plan sanacije

Na navode o stanju na odlagalištu reagirala je i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, koja je u emisiji Novi dan N1 televizije izjavila da rezultati vještačenja ne mijenjaju bitno plan sanacije.

"Ne bih rekla da se razmjeri ekološke katastrofe otkrivaju tek sada s USKOK-om. Mi od početka govorimo o kaznenom djelu protiv okoliša, o onečišćenju i posljedicama za tlo, zrak i vodu. Svi pokrenuti postupci nabave Ministarstva navodili su da je riječ o opasnom otpadu. Ovo izvješće puno je detaljnije, radilo se na postavljanju bušotina kako bi se utvrdila dubina, opseg i sastav tog heterogenog otpada. Svaki takav posao zahtijeva vrijeme, ali nama pomaže u sanaciji", rekla je.

Objasnila je da su otvorena dva postupka javne nabave - jedan za 4.500 tona opasnog otpada, odnosno takozvanu crnu hrpu, te drugi za 650 tona neopasnog otpada. Najveći izazov, istaknula je, predstavlja zakopani otpad.

"Trajna i najznačajnija tema svih razgovora je otpad koji nazivamo fazom tri, odnosno zakopani otpad, kojeg prema izvješću Geotehničkog fakulteta ima 32.000 tona. Vidjet ćemo što će pokazati sanacija. Riječ je o vrlo kompleksnom i zahtjevnom postupku", izjavila je ministrica.

Za ovakav otpad nema hitne sanacije

Govoreći o PFAS spojevima i zabrinutosti javnosti zbog mogućeg utjecaja na izvore pitke vode, Vučković je poručila da tumačenje nalaza treba prepustiti stručnjacima.

"To je pitanje za stručnjake koji se bave tom temom. Nije dobro da ja tumačim te nalaze. Ono što sam mogla vidjeti jest da je Geotehnički fakultet ispitivao prisutnost više PFAS spojeva te da je utvrđen jedan, ali ne bih željela pogriješiti. O tome bi trebali govoriti stručnjaci", rekla je.

Dodala je kako Ministarstvo želi da sanacija bude provedena što brže, ali da ne postoji poseban hitan postupak za ovakvu vrstu otpada.

"Pitali smo postoji li u praksi hitan postupak sanacije ovakvog heterogenog otpada. Takav postupak ne postoji. Najprije se komuniciralo da je potreban hitan pregovarački postupak, no kada smo pitali što on konkretno donosi u zbrinjavanju opasnog heterogenog otpada, koji u pravilu traje dulje od 15 do 30 dana, na to nismo dobili odgovor. To mogu potvrditi i drugi sudionici tih razgovora", kazala je Vučković.

Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada

Dodala je da Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada ni energanu, zbog čega su upiti poslani i na međunarodno tržište.

"Građani su s razlogom zabrinuti jer je riječ o teškom kaznenom djelu protiv okoliša s dugotrajnim posljedicama. Učinit ćemo sve da se lokacija temeljito sanira, a prije početka službenih postupaka pozvat ćemo građane na sastanak kako bismo im predstavili sve moguće varijante i obrazložili onu za koju se zalažemo", najavila je Vučković.

Kao moguće opcije za 32.000 tona zakopanog otpada, ministrica je navela in situ sanaciju (obradu otpada na mjestu gdje se nalazi, bez iskopavanja i odvoza) te odlaganje otpada na odlagališta opasnog otpada u inozemstvu. Potvrdila je i da su upiti poslani prema 11 odlagališta opasnog otpada u inozemstvu, četiri rudnika soli ovlaštena za prihvat takvog otpada te spalionicama.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor